SADRŽAJ REVIJE
Objavljeno: 26. 01. 2018. 11:43

Koliko ste puta gledali neki zanimljiv program ili film na televiziji i bili iznervirani količinom reklama i prekida koji su vas prisiljavali da ih pratite dok čekate nastavak sadržaja koji vas zanima?

Piše:
Snježana Šušnjara

Iritantan glas spikera umjesto da privuče slušatelja, često odbija neprirodnom artikulacijom i usiljenošću. Ponekad je doista teško razlučiti što se reklamira, u koju svrhu, a kad se to još ponovi bezbroj puta onda si obećate potražiti film ili seriju, koju ste baš pratili, na DVD-u i u miru pogledati ono što vas zanima. Sad kad su započela i prozivanja mobitelom i nuđenje raznih proizvoda i na ovaj način, čovjek se osjeti ranjivim i izloženim. Pitate se tko će vas zaštiti od ove pošasti!

Djeca današnjice su posebice pod pritiskom različitih utjecaja dok gledaju televiziju. Reklame su posebna stavka kojoj su upravo djeca ciljana skupina. Stoga autori reklama čine sve da reklame budu zabavne, šarene, bučne i vesele kako bi skrenule njihovu pažnju. Djeca manjega uzrasta ne razumiju stvarni sadržaj ponuđenoga, nego gledaju šarene sličice koje ih mame i žele ih imati za sebe. Zato su na proizvodima koji se reklamiraju sve češće prisutne slike likova iz crtanih filmova. Da stvar bude gora, proizvođači idu i dalje te likove poznate djeci iz svijeta mašte i bajki stavljaju i na kućanske potrepštine i preparate, a sve kako bi djeca utjecala na roditelje da kupe baš taj proizvod.

Roditelji su svjesni da djeca ne razumiju reklame ali ih svejedno izlažu njima ne gaseći televizor u vrijeme kada je obitelj za ručkom ili se odmara, dopuštajući tako nekontrolirani utjecaj televizije na djecu. Marketinške tvrtke dobro znaju da najmlađi potrošači nemaju kritičkoga odnosa prema onomu što žele kupiti i da su podložni promidžbenim porukama. Također, privlačne igračke i šarene kutije s raznoraznim proizvodima u marketima su postavljene baš na dohvat dječjih ruku. Tržište namijenjeno djeci sve se više širi, a uz uobičajene igračke i slatkiše prodaju se čak i parfemi za njih, i proizvodi koji nemaju nikakve veze s potrebama najmlađih. Tako se reklamiraju instant juhe s tjesteninom u obliku slova, paste za zube na čijim su omotima junaci iz crtića itd.

Manipulacija roditeljima

Dakle, kupuje se nešto što na ambalaži ima lik koji djeca rado oponašaju, vole gledati ili se njime igrati. Kvaliteta i primjena proizvoda pri tom se ne dovodi u pitanje nego samo izvanjsko pakiranje. Trogodišnjaci već prepoznaju brendove i proizvode na policama, a do osme godine djeca samostalno donose većinu odluka o kupovini, bilo da troše vlastiti džeparac ili utječu na potrošnju svojih roditelja. Ipak, za tržište je najznačajnija njihova naviknutost na kupovanje, kao i buduća potrošnja jer navike stečene u djetinjstvu ostaju za cijeli život pa je stoga utjecaj na djecu putem reklame, u dugoročnom smislu, izuzetno koristan i profitabilan.

Čak 84 posto djece prati reklame na televiziji, a 58 posto obraća pažnju na velike plakate. Tu je i internet, koji sasvim sigurno utječe na potrošačku groznicu najmlađih. U zemljama u kojima je zabranjeno reklamirati oglašavanje brze hrane, slatkiša i drugih, za djecu štetnih proizvoda, oglašivači su se preusmjerili na internet koji se opet pokazao itekako plodnim tlom.

Još dok su sasvim mala, djeca započnu od roditelja tražiti određene robne marke, a više od polovice ih želi odjeću sličnu onoj koju nose njihovi idoli s TV-a iz raznih dječjih emisija ili oni koje prate putem Facebooka. Ovo samo otkriva da djeca u obitelji puno više vremena provode pred malim ekranima i da roditelji nude nadomjestke za svoju odsutnost pa su spremni na kompromise na koje ih reklame prisiljavaju. (...)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.