Početna stranica » Motivacija za nove obzore i spoznaje

Motivacija za nove obzore i spoznaje

177 pregleda

U školstvu se danas, kao i nekada, provode razne idejno-političke smjernice. Mnogi se osjećaju slobodni govoriti kako i što se treba raditi u školama.

Ministarstvo, političari, školski odbor i upravno osoblje, iako malo ili nimalo upućeni u sam način izvođenja nastave, smatraju da trebaju govoriti nastavnicima što će činiti, kako trebaju izvoditi nastavu, koje smjernice će slijediti i kako će vrednovati učenički rad. Iako je posao nastavnika slabo plaćen i podcijenjen u društvu te se nerijetko o nastavniku i njegovu poslu govori s podsmijehom, nastavnički poziv je osjetljiv i osobito izazovan. Stoga ni danas ne nedostaje pojedinaca koji se žele baviti ovom profesijom. Prema Williamu Glasseru, nastavnički posao je najprofesionalniji od svih, ali je i posao u kojemu se ljude koji ga obavljaju onemogućuje da ga izvode onako kao bi doista trebalo. Biti dobar nastavnik puno je teže nego biti dobar sudac ili liječnik iako su to zanimanja koja se kod nas više cijene. No, sve je poteklo od obrazovanja kojemu se temelj postavlja i u osnovnim i u srednjim školama i stoga je jako važno imati što kvalitetniji kadar u ovom području koji će biti posvećen svom poslu, odnosno koji će svoj posao obavljati profesionalno i odgovorno. Iako se malo o tomu govori, nastavnici su često uzori svojim učenicima i budući poziv učenici često odabiru baš zbog nastavnika koji im je ostao u sjećanju. S druge strane, postoje i nastavnici koje želimo što prije zaboraviti, ali takvi su, srećom, u manjini.

Jagoda Truhelka, učiteljica koja je najveći dio svoga učiteljevanja ostvarila baš u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine SHS, isticala je u svojim člancima da neprispodobivo više djelujemo na dijete ovim, što sami iz sebe učinismo, nego svim onim, što mu govorimo. Kvaliteta sustava obrazovanja ne bi smjela biti bolja od kvalitete nastavnoga osoblja i njihove spremnosti za stalnim usavršavanjem. Nastavnici su ti koji čine školu školom i samo njihova predanost i odanost svome pozivu ovaj poziv i dalje čini atraktivnim i plemenitim.

Spremni za izazove

Navodeći šest uvjeta za kvalitetan rad, Glasser ističe kako razredna sredina mora biti poticajna i ugodna. Stoga je potrebno ostvariti takav stvaralački odnos između nastavnika i učenika koji će pobuđivati povjerenje i gdje će svi raditi na dobrobit jednih i drugih. Bez povjerenja, kako ističu i finski nastavnici, nema kvalitetnoga nastavnika i dobre atmosfere u školstvu. Učenike treba ohrabrivati da se nastavnicima obraćaju iskreno i s povjerenjem, bez straha i skrivenih namjera. Stvarati ljude, dobre, sretne i zadovoljne, spremati čestite značajeve za poštenu i lojalnu životnu borbu, to je naša najsvetija i najljepša zadaća, smatra Truhelka.

Treba prvenstveno odgojiti čovjeka, slobodnoga u svojim stremljenjima, kreativnoga, otvorenoga za izazove života

Nastavu je potrebno osmišljavati kako bi učenicima bila interesantna. Učenje napamet je pogubna činjenica i nešto što dijete prisiljava na automatizam i ponavljanje. Da bi dijete školu doživljavalo kao svoj drugi dom i rado učilo, nastavnik je dužan pojasniti mu korisnost gradiva koje treba svladati. Učenici će, vjerujući nastavniku, biti spremni puno učiniti prije nego što shvate korist naučenoga, pa će se lakše spremati i za prijemne ispite i testove jer će im se pokazati istina – uloženi napori bit će vrata nekih drugih mogućnosti. Također, potreban je velik trud da bi se učenike naviklo da rade najbolje što mogu. Učenici su se danas uglavnom naučili izvlačiti i ne truditi puno. Truhelka smatra da treba samo da mu se razvije dobro srce, da bude spremno drugima pomoći, druge razveseliti, pa da se prikloni svemu, što je lijepo i plemenito.

Nije lako biti nastavnik, ali zato će oni koji to doista žele shvatiti da stalno trebaju dopunjavati svoje pristupe nastavi, učenicima i kolegama, raditi na svojoj profesionalizaciji. Kvalitetan rad nikad nije statičan i kvaliteta se uvijek može poboljšati. Stoga je uloga nastavnika pokazati učeniku kako se samoocjenjivati, kako sami mogu vrednovati svoj rad, a to će im onda pomoći da razumiju zašto neke sadržaje moraju svladavati i zašto su oni bitni za njihovo dalje školovanje. Previše sadržaja zna učenike preplašiti, demoralizirati. Zato kvalitetan rad ne smije biti usputna djelatnost nego konstanta. Pogledajte samo učenike koji postignu uspjeh na nekom području kako zrače, kako se osjećaju ugodno i sretno i kako su spremni na nove izazove. Jer, kad svojim naporom nešto učinimo i vidimo uspješno provedene plodove svoga rada, onda je to nešto veliko, ali i poticaj za daljnji rad i napore, za povećanje kvalitete svoga rada. Motivacija za nove obzore i nove spoznaje. Time se umanjuje i destrukcija i lijenost. Kako Glasser navodi, kvaliteta nije postići ugodu upotrebom jakih droga ili uništavanjem drugih ljudi, nanošenjem rana životinjama, uništavanjem okoliša ili dobara drugih, nego upravo suprotno.

Privlačno školovanje

Ne čudi što učenici nakon nekoliko završenih razreda tradicionalne škole, na koju smo svi naviknuti, ne vjeruju puno u vrijednosti škole. Kad započnu školovanje, u predškolsko doba, djeca su sretna zbog druženja s drugima, zbog igre i kreativnosti. Kako godine odmiču i oni postaju učenici u višim razredima, tako se mijenjaju i njihovi stavovi prema školi, nastavi i nastavniku. Sve je manje ugode u procesu školovanja, a sve više prisile i dosade. Odrasli ih straše školom i onime što ih tamo čeka. Stoga stječu strahove i odbojnost i prije iskustvenoga doživljaja sljedećega školskog stupnja. Pri tomu učenici sebe stavljaju na jednu stranu, a nastavnike na drugu, uglavnom suprotnu. Smatraju da su nastavnici koji ih razumiju manjina u školi i iznimka koja potvrđuje uvriježeno mišljenje da većina nastavnika samo otaljava svoj posao i prenosi informacije i sadržaje koji su propisani nastavnim planom i programom. Također ih pesimističnost nastavnika i opterećenost svakodnevicom dovodi u nezavidan položaj jer ne žele slušati još i od nastavnika o svakodnevnim problemima, nego žele da ih škola potiče na istraživanje, na otkrivanje novih svjetova, novih spoznaja. Ako im se osmisle zadaci koji će im stvarati ugodu i poticati ih na rad, onda će škola postati mjesto koje će privlačiti djecu, a ne odbijati ih. Ne treba se pravdati da je to nemoguće. Moguće je, samo treba volje i želje da se nastavni rad učini što kvalitetnijim, korisnijim i privlačnijim. Nastavnik je okosnica svih ovih stremljenja i ukoliko se potrudi, i sam će uživati u svom radu i bit će sretan gledajući mlade u zanosu otkrivanja i iznalaženja novih rješenja i mogućih kreacija. Treba prvenstveno odgojiti čovjeka, slobodnoga u svojim stremljenjima, kreativnoga, otvorenoga za izazove života, na što je J. J. Rousseau pozivao još u 18. stoljeću. Podati mladeži i potom budućemu naraštaju čvrsto moralno i čuvstveno uporište u samom sebi, da se uzmogne snaći u tom općenitom vrtlogu bez štete za svoje moralno biće, isticala je Jagoda Truhelka.