Objavljeno:
27. 07. 2017. 14:15

Narodni nazivi: brđanka, brdnja žuta, kukovičnik, moravka, veprina, veprovac, vučji zub, zlatenica

Piše: fra Juro Marčinković

Arnika je zeljasta trajnica s vodoravnim podankom u zemlji. Prizemni listovi zbijeni su u rozetu iz koje se uzdiže stabljika visoka do 50 cm na čijem je vrhu glavičasti blještavožuti cvat sastavljen od obodnih jezičastih i središnjih cjevastih cvjetova. Cijela je biljka izrazito dlakava, a cvate u lipnju i srpnju. Ova biljka raste na brdskim i planinskim pašnjacima, travnjacima i livadama. Voli kisela i silikatna tla, kakvih je u Hrvatskoj malo, pa je dosta rijetka. Stoga je kao  ugrožena i rijetka biljna vrsta kod nas zaštićena, što znači da ju je zabranjeno skupljati u prirodi. U susjednom alpskom području raste u razmjerno velikim količinama i otuda se naše tržište uglavnom i opskrbljuje. Raste najviše na Pirinejima, u Sibiru i na sjeverozapadu SAD-a.           

Ljekovita svojstva i primjena: U ljekovite svrhe skupljaju se i upotrebljavaju u prvom redu cvjetne glavice, a često i čitava biljka. Korijen se vadi prije cvjetanja biljke ili u kasnu jesen. Cvjetovi sadrže arnicin, gorku tvar, eterično ulje, smolu i druge tvari. Listovi prije cvjetanja biljke sadrže iste ljekovite sastojke, ali manje eteričnoga ulja i arnicina, dok korijen najvećim dijelom sadrži tanin i arnicin.  

Arnika ima značajnu primjenu u liječenju plućne i želučane sluznice, svježih rana i uboda raznih kukaca, srčanih i živčanih tegoba, opće tjelesne iscrpljenosti, oduzetosti te drugih posljedica moždanoga udara, regulira menstruaciju i liječi bijelo pranje, odlična je protiv glista kod djece, pojačava stvaranje mlijeka kod dojilja. Poznati njemački svećenik i liječnik ljekovitim biljem Sebastian Kneipp (1821. – 1897.) o biljci piše: „Tinkturu arnike smatram najboljim lijekom kod ozljeda i zbog toga je ne mogu dovoljno preporučiti.”

Čaj: Dvije velike žlice cvjetova arnike prelijemo jednom litrom vrele vode, ostavimo 10 minuta, procijedimo i pijemo tijekom dana. Taj je čaj lijek za sve gore navedene bolesti, a primjenjuje se i za grgljanje, čime se povećavaju obrambene sposobnosti usne sluznice. Čaj se može primijeniti i za obloge. Cvijet arnike može biti sastavni dio salate, što je dobro za pospješivanje cirkulacije.

Tinktura: Bocu od dvije litre napunimo svježim cvjetnim glavicama koje sitno raskomadamo,  prelijemo dobrom domaćom šljivovicom i ostavimo na suncu najmanje tri tjedna. Svako jutro i večer pijemo po jednu šalicu čaja od arnike u koji dodamo po jednu malu žlicu ove tinkture.

Oblozi: Pet velikih žlica opisane tinkture stavimo u 250 ml vode i dodamo 10 kapi glicerina te sve dobro promiješamo. Čistu gazu natopimo ovom mješavinom i stavimo na svježe rane ili ubode kukaca, a bude li se to ponavljalo po nekoliko puta dnevno, rane će brzo zacijeliti. Ovi su oblozi djelotvorni i kod gnojnih rana koje inače vrlo sporo zacjeljuju.

Masaža: Kod visokoga krvnoga tlaka uz pijenje čajeva od imele, ružmarina i rusomače, svaku večer treba  namasirati tijelo čajem od ružmarina, a kad se malo posuši, i tinkturom od arnike razrijeđenom s malo vode. Kod lumbaga se uzmu kupelji čitavoga tijela s uvarkom od trine (otpad od sijena), navečer se namasira bolno mjesto uljem gospine trave, a ujutro tinkturom od arnike. Ako osjetite bol u tabanima, stopala tretirajte na isti način: kupkom, masažom i tinkturom od arnike. Vodom razrijeđena tinktura od arnike pomaže i kod bolova u mišićima. Masaža tinkturom pomaže i kad prijeti prehlada zbog kišom natopljene kože, također i kod problema spuštenih stopala.

Prah: Suhi cvjetovi ili korijen arnike samelju se da dobijemo prah. Ako je netko pohlepan za jelom, neka prije svakoga jela uzme po pola male žlice praha cvijeta arnike. Samo jedna mala žlica praha korijena arnike pomiješane s vodom pomaže u slučaju proljeva odraslih osoba.

Ulje: U ljekarnama se može nabaviti ulje arnike. Kod umora nogu ili bolnih vena prije spavanja se noge i vene izmasiraju uljem arnike. Ulje također pomaže kod slabe cirkulacije.

Oprez! Arniku valja uzimati oprezno, u propisanim količinama, jer se u protivnom mogu javiti različite smetnje, kao npr. probavne teškoće i tahikardija. Kod osjetljivih osoba vanjska upotreba biljke može prouzročiti kožni dermatitis.   

 

 

Izvor:
Svjetlo riječi