Objavljeno:
11. 07. 2017. 10:45

Medaljica svetoga Benedikta u Katoličkoj je Crkvi prepoznata kao sveti predmet velike moći, osobito za one koji traže ozdravljenje od bolesti i oslobođenje od demonskih utjecaja.

Tekst o medaljici svetoga Benedikta objavljujemo uz njegov blagdan koji Crkva slavi danas - 11. srpnja.

Kao svaki sveti predmet, njegova snaga ne leži u njegovoj ljepoti, a ni u molitvi koja je u njoj ispisana, nego se pripisuje veličini Isusa Krista koja se ostvaruje preko učinkovitoga zagovora svetoga Benedikta, posvete po djelovanju Crkve i vjere osobe koja se služi medaljicom. Takve osobe ne hode u praznovjerju nego u vjeri, kao i žena koja je bolovala od krvarenja i dotakla se skuta Kristovih haljina ili ona koja je izliječena i oslobođena zlih duhova po tkanini koju je ranije dotaknuo sveti Pavao: „Na bolesnike bi stavljali rupce ili rublje s Pavlova tijela pa bi s njih nestajalo bolesti i zli duhovi iz njih izlazili.” (Dj 19,12)

Slova koja su ispisana s obiju strana medaljice bila su nejasna dok 1647. nije otkriven dokument iz 1415. u opatiji Metten u Njemačkoj. U njemu je objašnjeno da svako slovo predstavlja jednu riječ latinske molitve egzorcizma. Medaljica svetoga Benedikta ispunjena je slikama i zanimljivim redom slova. Središnje mjesto prednje strane medaljice zauzima veliki monah i utemeljitelj redovništva na Zapadu sveti Benedikt iz Nursije. U desnoj ruci drži križ koji predstavlja spasenjsku Kristovu moć. U lijevoj ruci drži knjigu Pravila koju njegovi nasljednici opslužuju do današnjih dana. Ta knjiga simbolizira benediktinsku djelatnost molitve i evangelizacije kroz brojna stoljeća. S desne strane svetoga Benedikta stoji razbijena posuda, koja opisuje slučaj iz njegova života. Kaže se kako su neki redovnici, kivni na Benedikta, otrovali njegovo vino. A kad je Benedikt načinio znak križa, čaša se razbila, a pobunjeni su se redovnici razbježali. S njegove lijeve strane naslikan je gavran, koji je pred Svecem uklonio otrovani kruh, da bi čudesno ostao na životu. Iznad razbijene čaše i gavrana ispisane su riječi „Crux Sancti Patris Benedicti”, ili na hrvatskom: „Križ svetoga oca Benedikta”. Po rubu koji zatvara njegov lik stoje riječi „Eius in obitu nostro praesentia muniamur”, ili na hrvatskom: „Neka nas jača njegova prisutnost na času naše smrti”. Naime, sveti Benedikt smatra se zaštitnikom za sretnu smrt, poput svetoga Josipa.

Ispod njegovih nogu ispisane su riječi: „ex SM Casino MDCCCLXX” ili „Sa svetoga brda Cassina 1880.” Ova su slova dodana uz 1400. obljetnicu rođenja svetoga Benedikta.

S druge strane medaljice središnje mjesto zauzima križ. Povrh njega stoji riječ „pax”, što na latinskom znači „mir”. To je glavni pozdrav i geslo Benediktinskoga reda. Oko križa stoje četiri velika slova – C. S. P. B. ili „Crux Sancti Patris Benedicti”, kao i s prednje strane. Položeni i uspravni krak križa sadrže početna slova drevne latinske molitve: - C. S. S. M. L. – "Crux sacra sit mihi lux!" - N. D. S. M. D. – "Nunquam draco sit mihi dux!" Na hrvatskom ta molitva glasi: „Neka Sveti križ bude moje svjetlo! Neka zmaj nikad ne bude moj vođa!”

Također, u smjeru kazaljke na satu, po rubu su ispisana ova slova: - V. R. S. N. S. M. V. S. M. Q. L. I. V. B.: „Vade retro Satana, numquam suade mihi vana, sunt mala quae libas, ipse venena bibas!” ili na hrvatskom: „Odlazi od mene, Sotono, ne iskušavaj me svojim ispraznostima. Što mi nudiš zlo je – ispij sam svoj otrov!”

Sama medaljica svetoga Benedikta ne posjeduje snagu. Kad bi tko tako vjerovao, živio bi praznovjerje. Medaljica je zapravo vidljiv znak nutarnje pobožnosti onoga tko je nosi i vjere u Isusa Krista i njegova slugu svetoga Benedikta.

Kako je na medaljici ispisana molitva egzorcizma protiv Sotone, ona se koristi da bi se zazvao Božji blagoslov i zaštita nad ljude, po zagovoru velikoga sveca. Također, ona je podsjetnik na odreknuće od svega zla koju smo na krštenju obećali mi sami ili naši roditelji i kumovi u naše ime.

Potpuni oprost zadobiva svaki tko na času smrti „koristi, poljubi ili drži blagoslovljenu medaljicu, časteći je”, kako piše u Priručniku o oprostima, koju je izdala Sveta Stolica. Oprost se udjeljuje svakomu tko svoju dušu povjerava Bogu, ispovjedi se i primi Svetu pričest. Po preporuci Kongregacije za redovnike iz 1965. benediktinskim oblatima, odnosno laicima benediktincima, dopušteno je da medaljicu svetoga Benedikta nose umjesto škapulara.

Izvor:
Svjetlo riječi