Objavljeno:
19. 02. 2020. 09:00

Putovanje u Republiku Češku za mnoge bez razmišljanja znači otići u Prag – čarobnu slavensku Atenu, grad koji neprestano obilaze bezbrojne kolone turista iz cijeloga svijeta. Koliko god je teško odoljeti zovu ovoga prelijepog grada, daleko je od toga da je on jedino što posjetitelju može ponuditi ova zemlja iz srca Europe.

Piše: Leona Sabolek

Jedna od pokrajina koja nudi ljepotu prirode, prekrasne dvorce, najbolja vina i ima gostoljubive domaćine je Južna Moravska sa tisućljetnom bogatom poviješću – kolijevka slavenske pismenosti. Moravska je jedna od povijesnih zemalja češke krune. Nekada je njen glavni grad bio Olomouc, a potom Brno. Brno je drugi po veličini grad u Češkoj i danas je središte administrativne pokrajine Južne Moravske. Važan je upravni, sveučilišni, kulturni i prometni centar sa dugom industrijskom i sajamskom tradicijom.

Najstarija civilna građevina u Brnu je Stara vijećnica s početka 13. stoljeća i pod njenim svodom su dva brnska simbola iz 17. stoljeća: zmaj-krokodil i kotač o kojima postoje brojne legende. Moravski zemaljski muzej sigurno je jedan od najstarijih muzeja u Europi. Njegovi se počeci iz 1796. godine vežu uz djelovanje prosvjetitelja. Moravski upravitelj A. B. Mitrovský je proglasio osnivanje muzeja 24. ožujka 1818. godine na temelju dekreta cara Franje I. od 29. srpnja 1817. godine Sjedište mu je u znamenitoj Dietrichsteinskoj palači građenoj od 1616. do 1619. godine za moravskoga kardinala Franju od Dietrichsteina.

U tamnici brnske tvrđave Špilberk umro je 4. listopada 1749. godine glasoviti vojskovođa barun Franjo Trenk. Sahranjen je u kripti kapucinske crkve i samostana u Brnu. U samostanu se mogu pogledati i dva majstorska djela Miroslava Mužika. To su Mehanički Betlehem dužine 9,5 m s 470 figura od kojih je 250 pokretno. Moravsko selo se nalazi na dvije etaže, zaprema 120 m² i prikazuje život na selu u 19. stoljeću sa 560 figura koje autor dopunjuje, a 180 ih se pokreće.

Brnska biskupija pripada Moravskoj metropoliji kao sufragan Nadbiskupije Olomouc. Iako Česi nisu poznati kao praktični vjernici, oni svoje prekrasne katoličke crkve čuvaju kao najveće blago. Katedralna crkva sv. Petra i Pavla podignuta je na uzvisini Petrov i dominira panoramom grada. Sagrađena je unutar nekadašnje tvrđave iz 11. i 12. stoljeća. Od romanske bazilike postala je gotička crkva, a barokizirana u 18. stoljeću. Današnji neogotički izgled je dobila na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, ali je dugu povijest sačuvala pod svojim krovom. U Brnu se nalazi i jedna građevina moderne arhitekture koja je na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine – Vila Tugendhat.

Kakve sve ljepote skriva Moravska možda se može vidjeti već na primjeru grada Hodonína. Nalazi se na rijeci Moravi na granici sa Slovačkom i iako se na sredini mosta nalazi granična oznaka obiju država, život se nesmetano odvija kao kad je to nekad bila jedna država – Čehoslovačka. Upravo je u Hodonínu 7. ožujka 1850. godine rođen tvorac ove zajedničke države Čeha i Slovaka, ujedno jedan od najvećih i najpopularnijih političara dvadesetog stoljeća – Tomáš Garrigue Masaryk. Tu se nalazi njemu posvećen muzej, a u obližnjim Čejkovicama spomen kuća u kojoj je Masaryk proveo najranije djetinjstvo. U Čejkovicama su još utvrda i podrumi vitezova Templara koji u dužini od 24 km sežu do mjesta Skalice.

Hodonín je nekada bio industrijski centar, a danas je banjski grad okrenut turizmu. Iako nije velik, oko 25 000 žitelja, u njemu djeluje filharmonija, kazalište, galerija, a ima i zoološki vrt. Kako je smješten u kraju bogatom naftom otvorio je Muzej crpljenja nafte i geologije. Ledena dvorana je nazvana po glasovitom sugrađaninu hokejašu Václavu Nedomanskom. Ovaj grad čija povijest seže do 11. stoljeća obiluje kulturnim programima. Kada su na otvorenom, oni se najčešće odvijaju na Masarykovom trgu ispred secesijske Vijećnice. Nasuprot Vijećnici je barokna crkva sv. Lovre, a na samom trgu glazbena fontana uz koju su upisani važni datumi iz povijesti grada.

Grad je okružen šumama i iz njega se kratkom šetnjom izlazi u prelijepu prirodu. Međunarodne biciklističke staze mame sve one koji vole ovaj zdravi način prijevoza, a nisu zaobiđeni ni ljubitelji konja. Rijeka Morava je najuređenija rijeka u Češkoj jer je zbog poplava njen tok reguliran kanalima. Svakako treba spomenuti Bat'in kanal od Otrokovica do Rohatca u dužini 51,8 km kojim se vodenim putom nekada prevozio ugalj i roba, a danas je većim dijelom obnovljen i služi riječnome turizmu. Za rijeku Moravu karakterističan je rijedak prirodni fenomen – meandari, čiji se drugi meandrirajući usjek nalazi između Bzenec-Přivoza i Rohatca. Još je jedan prirodni fenomen u ovome kraju pješčara Moravski pijesci koju još zovu i Moravskom Saharom.

U turističke svrhe se obnavljaju stari ili grade novi vjetromlinovi. Tako je niklo čitavo etnoselo oko novog Bukovanskog mlina holandskog tipa. U Starom Poddvorovu je dio originalnog mehanizma sačuvan i ugrađen u obnovljeni drveni vjetromlin njemačkog tipa pa posjetitelji mogu vidjeti kako se nekada u njemu mljelo. U okolici Hodonína je barokni dvorac Milotice iz 18. stoljeća. Tu se čuva slika Madone s djetetom za koju smatraju da joj je autor Leonardo da Vinci.

Nešto malo dalje je Ledničko – Valtičko područje, jedan od najznačajnijih bisera povijesnog i kulturnog bogatstva Republike Češke i kao takvo od 1996. godine na UNESCO-voj listi svjetske kulturne i prirodne baštine. Dvorac u Lednicama je najposjećeniji dvorac u Češkoj. Prvo je gotička tvrđava u 16. stoljeću pretvorena u renesansni dvorac da bi on u 17. stoljeću bio barokiziran. Današnji izgled u stilu klasicističke engleske neogotike dvorac je poprimio sredinom 19. stoljeća. Na putu do Lednica prolazi se kroz grad Břeclav u čijem je dijelu Poštorni krajem 19. stoljeća podignuta neogotička župna crkva Navještenja Marijina za čiju je gradnju poslužilo 200 različitih vrsta cigle domaće izrade. Ove su cigle korištene i kod radova na bečkoj katedrali sv. Stjepana.

Južni dio Moravske oko Hodonína se naziva i Moravska Slovačka, ali to ne treba brkati sa državom Slovačkom koja je na slovačkom – Slovensko – a što opet nema veze sa Slovenijom. Upravo taj kraj od davnina gaji vinovu lozu i pravi najbolja vina u Češkoj, ali sve više kako tradicionalna tako i netradicionalna alkoholna pića. Vinski podrumi u Petrovu – Plžama su tu od 15. stoljeća, zaštićeni su spomenici i nalaze se na moravskim vinskim cestama.

Priroda, kulturno-historijsko nasljeđe, njegovanje tradicije i gostoprimstvo nisu sve što se može reći o Moravskoj, zemlji koja je u 9. stoljeću za vrijeme kneza Rastislava postala kolijevkom slavenske pismenosti. Bilo je to kratko i burno razdoblje Velike Moravske države koja je osim teritorija Češke i Slovačke obuhvaćala i dijelove danas njima okolnih zemalja. U to vrijeme kršćanstvo se moglo propovijedati samo na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku koje Slaveni nisu razumjeli. Zato se moravski knez Rastislav obratio bizantskom caru Mihajlu III. s molbom da mu pošalje ljude koji će širiti kršćanstvo na slavenskom jeziku. Tako je 863. godine započela Ćirilometodska misija u Južnoj Moravskoj u centru dinastije Mojmirovića koji se nalazio u Mikulčicama gdje se na površini od 50 hektara prostirala gradina. Osim što su širili kršćansku vjeru, sveti Ćiril i Metod su širili pismenost među Slavenima i udarili temelje prvom slavenskom književnom jeziku i književnosti.

U današnjem Arheoparku Mikulčice nalazi se muzej sa mnoštvom arheoloških nalaza i rekonstrukcijom nekadašnjih objekata. Tu je postojalo dvanaest kamenih crkava, čiji se temelji mogu vidjeti, a smatra se da je u dvanaestoj bio sahranjen Metod, no za njegovim grobom u Moravskoj se još traga. Slavenski apostoli Ćiril i Metod su suzaštitnici Europe, a na njihov dan 5. srpnja češki je državni praznik.

Moravska je primjer kako se predanim radom i dobrom organizacijom mogu postići veliki rezultati. Ovdje se od davnina cijeni majstorstvo u svakome zanimanju i zato se čini vrednijim znati nego imati. Skromnost i jednostavnost ovdje je odlika i najvećih ljudi. Tako je predsjednik Masaryk za sebe rekao: Nikada se nisam smatrao za više od radnika u ovome velikom svijetu, a geslo mu je bilo: Istina pobjeđuje. Lijepa je priroda, prekrasno kulturno i povijesno nasljeđe, lijepo se provozati kanalima ili drezinom, popeti na bicikl ili uzjahati konja pa krenuti vinskim ili cestama Ćirila i Metoda, ali ništa nije tako lijepo kao dobri ljudi, a njih je u Moravskoj mnogo. Tako i za ovaj napis treba zahvaliti nekolicini ljudi. To su Ljuba Kňourkova Rističova, dr. sc. Jana Pospišilova, Bohuš Pileček, Olga Pavkovova, Vladímir Komosni i Marija Černa. Svi se oni, kao i nebrojeni drugi, slažu da je ovo samo mali dio slike njihova kraja.

 

Izvor:
Kalendar sv. Ante (2019.)