Objavljeno:
28. 12. 2017. 09:30

U društvu se često najradosniji kršćanski blagdan proslavlja u razdoblju od Svih svetih do samoga Božića. I nakon Božića odmah svi raspremaju ukrase i bacaju jelke. No u Katoličkoj Crkvi liturgijsko vrijeme Božića tek započinje s Božićem (25. prosinca), odnosno s misom bdijenja na Badnjak, a traje otprilike do polovice siječnja.

Posljednji dan liturgijskoga vremena Božića jest blagdan Gospodinova krštenja. On se u Katoličkoj Crkvi redovito slavi u nedjelju nakon Bogojavljenja (6. siječnja). Ponegdje se Bogojavljenje slavi u nedjelju između 2. i 8. siječnja, pa je moguće da se blagdan Krštenja Gospodinova obilježava najkasnije 13. siječnja. Nakon ovoga blagdana započinje liturgijsko Vrijeme kroz godinu.

U povijesti se Božić slavio i duže, naime do blagdana Gospodinova prikazanja u Hramu (Svijećnica), 2. veljače. Isusa su njegovi roditelji po židovskim propisima u Hramu prikazali 40 dana nakon Božića. Taj je blagdan također zadnji blagdan koji se tiče „Maloga Isusa“, pa se i tad može zaključiti božićno vrijeme.

No, nije jednostavno održati božićno drvce ukoliko je u pitanju prirodno, zbog opadanja iglica. S druge strane, trebalo bi božićni nakit postaviti tek na Badnjak, a ne s početkom vremena došašća. Ipak, Crkva ne propisuje načine ni vrijeme postavljanja božićnih ukrasa. Papa Franjo je, primjerice, božićno drvce i jaslice na Trgu svetoga Petra ove godine blagoslovio 7. prosinca 2017. godine.

Zaključno, po liturgijskomu kalendaru, Božićno vrijeme traje do blagdana Isusova krštenja, pa pozivamo da još malo uživamo u božićnim ukrasima i svemu drugom što sa sobom nosi Božić. Jer sljedeći nam dolazi tek za godinu dana.

Izvor:
Svjetlo riječi