Objavljeno:
08. 09. 2017. 11:15

Samostan-duhovni centar „Karmel sv. Ilije" želi i nastoji u svome djelovanju imati duhovni i kulturni dijalog između pripadnika različitih vjera i kulturnih tradicija. I otvoren je za sve što nije protiv, nego za proslavu Boga i dobro čovjeka.

Piše: O. Zvonko Martić

Na obalama Buškog jezera, u okolici Tomislavgrada, u Mostarko-duvanjskoj biskupiji, na svetkovinu sv. Ilije, proroka, 20. srpnja 2006. uspostavljena je zajednica u Samostanu-duhovnom centru „Karmel sv. Ilije". Ovo je jedina zajednica karmelićana u Bosni i Hercegovini i najmlađa je zajednica Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa koja je dio Reda Bosonoge braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela. Inače, hrvatski karmelićani imaju samostane u Somboru (Vojvodina), u Remetama, Splitu i Krku (Hrvatska), Sofiji (Bugarska) i Grazu (Austrija).

Samostan-duhovni centar "Karmel sv. Ilije" ima dva primarna cilja: evangelizacijsko-duhovni i kulturni. Prvi i osnovni cilj rada u "Karmelu sv. Ilije" je apostolat duhovnosti koji se odvija kroz duhovne vježbe, obnove ili neke druge oblike duhovnih sadržaja, poput seminara. Ova događanja se odvijaju tako da ih organizira zajednica ili skupine iznajmljuju prostor duhovnog centra za svoje programe. Dva osobito važna susreta koji su organizirali karmelićani u „Karmelu sv. Ilije" dogodila su se, prvi, u rujnu 2007. kada je održan Međunarodni seminar pod nazivom Iskustvo Boga danas i karmelska mistika. Na ovom je seminaru sudjelovalo pedesetak predavača iz Europe, SAD, Azije i Latinske Amerike, a s ovog seminara izdan je i zbornik radova. Drugi važan susret dogodio se u listopadu 2009. kada je održan susret četrdesetak viših redovničkih poglavara Konferencije europskih provincijala bosonogih karemlićana iz sedamnaest europskih zemalja.

U „Karmel sv. Ilije" dolaze i skupine koje ostaju po nekoliko dana. Skupine mogu doći sa svojim voditeljem ili mogu zatražiti nekog od karmelićana da im predvode program koji skupina želi realizirati. Kapacitet duhovnog centra je šezdeset i jedan krevet, u dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama, i kao zasebne su dvije sobe opremljene za invalide. U svakoj sobi je kupaonica i mogućnost besplatnog korištenja interneta. Skupine mogu odlučiti o tome želi li puni ili polu pansion tijekom boravka u duhovnom centru.

Za rad skupine imaju na raspolaganju veliku konferencijsku dvoranu sa sto i pedeset sjedećih mjesta, manje dvorane za rad po skupinama i za molitvu uređeni meditacijski prostor i samostansku crk­vu. Skupine na korištenje imaju i rekreacijsku dvoranu predviđenu za odmor i zajedničko druženje.

Duhovni programi se ne organiziraju samo za skupine, nego i pojedinci mogu doći i provesti određeno vrijeme u duhovnom centru. Programi kod pojedinačnih dolazaka se organiziraju na različite načine. Jedan od njih je život sa zajednicom prema njezinom dnevnom redu. Jednostavnije rečeno, kada netko želi provesti nekoliko dana u „Karmelu sv. Ilije", može živjeti kao karmelićanin sudjelujući u zajedničkim molitvenim činima i biti zajedno sa članovima zajednice na objedima i rekreaciji.

Uz duhovne sadržaje u svom djelovanju na području kulture „Karmel sv. Ilije" odlučio se za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini. Ponajprije je to etnografska zbirka tradicijske odjeće i nakita Hrvata u BiH. Etnografska zbirka u „Karmelu sv. Ilije" jedinstvena je samostanska zbirka u Bosni i Hercegovini. Za razliku od drugih samostanskih i privatnih zbirki uglavnom regionalne, zbirka karmelićana jedina ima nacionalni karakter. Naime, jedina je to zbirka koja sustavno prikuplja i čuva nošnje Hrvata iz cijele Bosne i Hercegovine. Prikupljeno je preko sto i dvadeset kompleta hrvatskih nošnji i po petnaestak kompletnih nošnji srpskih i bošnjačkih nošnji iz različitih krajeva u BiH. Uz nošnje u zbirku se prikupljaju i bosanskohercegovačke čipke, ali i čipke iz raznih zemalja Europe. Do sada su prikupljene čipke iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Mađarske, Slovačke, Poljske, Francuske, Malte, Cipra, Španjolske, Belgije, Irske i Engleske.

Aktivnosti u predstavljanju i promicanju tradicijske kulture "Karmela sv. Ilije" je izdavačka djelatnost, organiziranje i sudjelovanje na izložbama i revijama. Uz izdavanje kataloga povodom pojedinih izložbi "Karmel sv. Ilije" izdao je 2010. knjigu Vila bana zvala priko Vrana. Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini. Uz tekst i fotografije objavljeno i oko tri sata video materijala iz raznih krajeva BiH.

Predstavljanje zbirke bilo je u raznim prigodama. Među značajnijima su: 2002. u Sarajevu na reviji tradicijske odjeće Hrvata u BiH, 2005. u Etnografskome muzeju u Zagrebu, 2006. u Parizu na izložbi u središnjici UNESCO-a, 2006. u Gannatu (Francuska) na izložbi u okviru festivala Culturesofthe World, 2007. i 2011. u Kazanu (Tatarstan, Ruska Federacija), 2012. u Sarajevu na reviji u sklopu Festivala europskog dizajna, 2012. na izložbi tradicijskog nakita u Hrvatskoj matici iseljenika, 2013. u Mostaru izložba tradicijskog nakita u Klubu Aluminij u organizaciji Matice Hrvatske Mostar. Izložba čipke iz zbirke u „Karmelu sv. Ilije" predstavljala je BiH na 17. Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi, a 2014. zbirka će predstavljati Bosnu i Hercegovinu koja je na 18. Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi zemlja partner.

U suradnji s Udrugom Stećak 2013. organizirani su Prvi dani čipkarstva u BiH pod nazivom Dijalog žena ispričan nitima. "Karmel sv. Ilije" u srpnju 2014. organizirao je znanstveni simpozij pod nazivom Tradicijska kultura Hrvata u Bosni i Hercegovini pod pokroviteljstvom Koordinacije ministara obrazovanja, znanosti, kulture i športa županija u kojima se nastavni planovi i programi u odgojno obrazovnim ustanovama izvode na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini i ovlaštenog predstavnika općine Žepče.

Prostor oko samostana još uvijek nije potpuno uređen. Jedan dio prostora je predviđen kao vrt perunika u kome je započela gradnja vanjskog molitvenog prostora koji potpomaže Hrvatska katolička misija u Rettlingenu, Metzingenu i Tübingenu sa svojim voditeljem, don Antom Kutlešom. Za sada je posađeno oko šezdesetak vrsta perunika. Prvu peruniku zasadio je šejh Azmir Muftić iz rifaijsko-bedevijske tekije u Varešu.

Samostan-duhovni centar „Karmel sv. Ilije" želi i nastoji u svome djelovanju imati duhovni i kulturni dijalog između pripadnika različitih vjera i kulturnih tradicija. I otvoren je za sve što nije protiv, nego za proslavu Boga i dobro čovjeka.

Izvor:
Kalendar svetog Ante