Objavljeno:
18. 01. 2017. 10:45

Planinu Lebršnik nalazimo sjeveroistočno od Gacka, odnosno istočno od puta koji vodi od Gacka ka Tjentištu. Smještena je južno od Volujka, a s njim je povezana prijevojem iznad sela Vrbice. Pripada lancu Dinarskih planina, a načinjena je od mezozojskih vapnenaca koji se kao slojevite grede dižu do preko 1800 m.

Piše: dr. Dalibor Ballian

Lebršnik je kao i Maglić i Volujak granična planina. Najvećim dijelom nalazi se u Bosni i Hercegovini, a manjim dijelom u Crnoj Gori. Najviši vrh Lebršnika je Orlovac s 1985 m, a drugi vrh po visini nalazi se kod Viline pećine s 1859 m visine. Međusobno su povezani veoma interesantnim grebenom. S planine se pruža pogled na cijelu Istočnu Hercegovinu, posebno na Gatačku dolinu, a prema sjeveru na vrhove Istočne Bosne, naročito Zelengore. Zbog njezina strateškog položaja, na planini je prije domovinskog rata bio ustrojen vojni objekt koji je služio kao centar veze, a tu su i radio i TV predajnik koji su vidljivi s prijevoja Čemerno.

Oštra planinska klima

Lebršnik ima veoma surovu klimu, o čemu svjedoče podaci iz meteorološke postaje Čemerno. Ona se nalazi ispod same planine, a locirana je na planinskom prijevoju s 1273 m nadmorske visine. Zbog vrlo oštre planinske klime, vegetacija je prilagođena kratkom vegetacijskom periodu od svega 120 dana i zadržava se na većim nadmorskim visinama, gdje se ne osjeti utjecaj Mediterana. Tijekom zime na planini vladaju jako niske temperature te su ekstremni minimumi često ispod -25 °C. Ljeta su zbog cjelodnevne osunčanosti i utjecaja toplih zračnih strujanja iz submediterana jako topla, osobito na južnim i zapadnim padinama. Kako dolazi do sudara submediteranske i kontinentalne klime, planina obiluje padalinama. Ako za analizu koristimo podatke meteorološke postaje na Čemernu, godišnji je prosjek padalina preko 1500 mm. Zimi planina obiluje visokim snijegom, često višim od 2 m. Ovakve klimatske prilike uvjetovale su pojavu specifične vegetacije i vrlo dragocjenih visokoplaninskih pašnjaka s obiljem rijetkih i endemskih biljnih vrsta.

Planina Lebršnik sastoji se od permskih stijena, odnosno mezozojskog vapnenca, dijabaza i malafira. Tijekom zadnje glacijacije bio je zahvaćen ledenjačkim aktivnostima, o čemu svjedoče brojni manji cirkovi i morenski nanosi. Brojne su rasjekline u stijenama, što je jedna od najvažnijih karakteristika krša, i to u vidu manjih kanjona s periodičnim vodotocima koji su relativno slabi, jer voda brzo ponire. Postoje i pećine i špilje, ali one do sada nisu istražene. Kako je u pitanju kraška planina, njeno je podnožje bogato izvorima vode, a najviše ih je u jugozapadnom dijelu, gdje izviru rječice Vrba, Dramešinka i Žanjevica.

Na Vrbi su izgrađene dvije brane. Jedna od dviju brana, koja nosi ime po rječici Vrbi, služi za snabdijevanje termoelektrane vodom, a stara brana Klinje, s poznatim istoimenim jezerom, služi za navodnjavanje Gatačkog polja. Te dvije akumulacije sve više utječu na okoliš. Tijekom zimskog perioda zagrijevaju okolinu, pa je sve manje snijega na tom području, a ljeta su suha i sparna. Na planini postoje i manji izvori koji ne presušuju, ali im voda brzo ponire, a postoji i nekoliko manjih ledenjačkih jezera od kojih je najpoznatije Jagodino jezero. Količine padalina na ovom području i manji broj izvora i vodotoka upućuju na to da padaline koje padnu na ovu planinu podzemnim tokovima i vapnenačkim sifonima otječu ili u sutješki sliv ili u sliv crnogorske rijeke Zete.

Kamene goleti i litice

Čovjek kao privremena boravišta na planini Lebršnik često koristi velike i prostrane vrtače ili dolove, specifičnost ovog reljefa. Tako se zemlja u svim većim vrtačama u davnini obrađivala te su ondje postojali objekti za stanovanje i objekti za smještaj stoke. U nekim od vrtača i danas povremeno žive ljudi, kao na primjer na lokalitetu Viline pećine. Tu se nalazi i poznata vrtača Košara s malim jezerom i velikim siparom iznad njega, a s vrha iznad vrtače pruža se najljepši pogled na planinski masiv Zelengore. Pored pobrojanih, ondje nalazimo i veliki dol Brštevac, gdje ljudi i danas žive i bave se stočarstvom, a poznat je još i Papin dol s planinarskim domom.

Izuzev kamenih goleti i litica, Lebršnik je do granice šumske vegetacije obrastao većinom bukovom šumom. S južne strane planine prema Gatačkom polju nalazimo termofilne šume s hrastovima, koje s pašnjacima i manjim obrađenim poljima čine prirodan mozaik. Sve do 1600 m nad morem nalazimo šume, koje prema vrhovima prelaze u visokoplaninske pašnjake i kamene sipare. Obilje kvalitetnih planinskih pašnjaka pogodovalo je razvoju velikog broja katuna koje su kroz povijest koristili brojni stočari iz Istočne Hercegovine, a neki se i danas koriste. Sami pašnjaci bogati su endemskim vrstama te visokoplaninskim siparom. Među najznačajnijim su vrstama biljaka bedrenica

Lebršnik je planina koja je iznimno bogata i faunom, a na njoj nalazimo sve najznačajnije vrste sisavaca koji žive u Bosni i Hercegovini. U pitomijim predjelima nalazimo srne i divlje svinje. Od zvjeradi možemo reći da su najbrojniji vukovi i kune, a u šumskim predjelima po brojnosti slijede medvjedi, lisice i lasice. Divlje mačke nalazimo dosta rijetko, uglavnom bliže naseljima.

Na Lebršniku je također bogata ornitofauna. Na visokim liticama ispod glavnog grebena gnijezde se suri orao i orao krstaš, a u nižim predjelima južnog obronka gospodare sivi sokol i jastreb. U šumama možemo naći više od 100 vrsta ptica. Od njih se preko 50 gnijezdi i živi na planini. Od velikih ptica zanimljive su lještarke koje nalazimo na toplijim mjestima u šumama, kao i jarebice kamenjarke koje nalazimo na svim visokoplaninskim pašnjacima i siparima. Na Lebršniku postoje druge manje životinje koje ovdje zbog ograničenog prostora nisu spomenute.

Prvo umjetno jezero

Klinje jezero prvo je umjetno jezero u BiH, nazvano po toponimu Klini. Površina jezera je 26 hektara, a obujam 1,7 milijuna m³ vode. Vodom se napaja iz rijeka Vrba, Dramešinka i Žanjevica.

Brana jezera izgrađena je u vrijeme austrougarske vladavine u BiH. Izgrađena je od kamena i lučnog je oblika, a prva je ove vrste na Balkanu. Gradnja je trajala između 1891. i 1896. Za vezivanje kamenih blokova koji su korišteni za gradnju brane korišten je vulkanski pepeo s Vezuva. Brana je napravljena za potrebe navodnjavanja Gatačkog polja u sušnim razdobljima godine, a voda iz jezera danas se koristi i za napajanje Gacka vodom.

Granica dva sliva

Čemerno je selo i planinski prijevoj u istočnoj Hercegovini, na jugozapadnom rubu kotline Čemerno, u podnožju planine Lebršnik, a leži na 1293 m nad morem. Sastavni je dio hidrološkog razvođa crnomorskog i jadranskog sliva, te klimatske i fitogeografske granice između kontinentalno-planinskih utjecaja sa sjevera i mediteranskih s juga. Na Čemernu se od 1892. nalazi poznata meteorološka postaja te fenološka postaja od 1959. godine.

Izvor:
Svjetlo riječi