Objavljeno:
30. 08. 2017. 09:15

Planinu Vranicu nalazimo u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, oko koje se razvijala Bosanska kraljevinaKraljevina Bosna sa brojnim kulturnim središtima, među kojima se ističu Fojnica i Kreševo. Iako se nalazi u središnjem dijelu Dinarskih planina u Bosni i Hercegovini, Vranica se od njih u potpunosti razlikuje, jer nije vapnenačko -dolomitskog podrijetla.

Piše Dalibor Ballian

Planina Vranica dolazi spada u stara gorja, za razliku od Dinarida, a grade je brojni tipovi škriljaca i metamorfnih stijena. To je stoga naša najpoznatija rudna planina, a još od rimskog perioda. Na njoj su se kroz burnu povijest Bosne nalazili rudnici zlata i drugih plemenitih, u to vrijeme cijenjenih metala i minerala. Iako planina ne spada u vapnenačko- dolomistsko gorje, na njoj nalazimo brojne pećine i jame; i stari rudokopi često podsjećaju na njih, pa ih neiskusni promatrači zamijene. , a vrlo često i stari rudokopi podsjećaju na njih pa neiskusni promatrači to zamjene. Pored rudnoga bogatstva, podnožje ove planine je poznato i po brojnim izvorima mineralnih voda, od kojih se neka uspješno koristeiscrpljuju.

Razvođe Neretve i Vrbasa

Planina je smještena između gradova Uskoplja / Gornjeg Vakufa/Gornjeg Vakufa  na zapadu i plodne Uskopaljske doline na zapadu, te Fojnice na istoku. Ondje se  u kojoj se sjedinjuju rijeke koje Vranicu odvajaju odvajaju od ostalih Bbosanskih planina, koje se nalaze istočno. Kako se nalazi u centralnom središnjem dijelu zemlje, predstavlja i razvođe između rijeka Vrbasa i Bosne s jedne strane i Neretve s druge strane. Dolazi Vranica se ubraja u red najviših planina u Bosni i Hercegovini, a najviši vrh je Nadkrstac s 2112 metara nadmorske visine, a slijede ga Krstac s 2.069 m i Rosinj s 2.059 m, te . Postoje i nešto nižim vrhovi,: Ločika, Matorac, Sikira, Motika.Za klimu na Vranici ne možemo reći da je jako oštra. , ali se vVegetacija je na većim nadmorskim visinama, gdje se ne osjeti utjecaj mMediterana, je prilagođena kratkom vegetacijskom periodu, od 120 dana. Inače, na planini vladaju umjereno niske temperature, te sue ekstremni minimumi kreću do - 20 °C, a ljeta su samo jako topla samo na južnim i zapadnim padinama zbog utjecaja submediterana. Zbog sudara dvaiju klima, submediteranske iz doline Neretve i kontinentalne i submediteranske iz doline Neretve, planina obiluje padalinama, te je godišnji prosjek oko 1100 mm. Zimi planina obiluje snijegom koji je veoma često visok i preko 2 m, pa su otvorena i dva skijališta, Brusnica i Vrank Kamen. Ovakve klimatske prilike, u kombinaciji sa složenom geološkom strukturom, su uvjetovale su pojavu i specifične vegetacije.

U hidrološkom pogledu planina je izrazito bogata površinskim vodama, te postoje brojni izvori visoko u planini. Posebnu vrijednost planini daje poznato Prokoško jezero, u zadnje vrijeme dosta devastirano, te a mu prijeti mu potpuni nestanak zbog neplanskog razvoja turizma oko njega. Kada govorimo o hidrologiji, ne smije se zanemariti da na Vranici izvire nekoliko značajnih rijeka, poput Vrbasa, ili Ragalske rijeke i Želejeznice kojie kasnije kod Forjnice grade stvaraju Fojničku rijeku, a s druge strane tu su i brojne pritoke Neretvice. Velik problem ovih rijeka je su što im zbog malih hidroelektrana njima prijeti nestanak, a već je poremećen sustav podzemnih voda, pa su i brojni izvori su nestali ili se smanjio njihov kapacitet. Trenutno je aktivna kampanja da se i preostali slobodni potoci iskoriste za dobivanje električne energije. Na brojnim potocima imamo mnoštvo prelijepih slapova kao što je su slap na Kozičkoj rijeci ili Ždrimački slap, dok s Uskopaljske strane imamo slap Štrapala.

Šumska bogatstva Vranice

Ova planina je oduvijek bila poznata po lovu. Nakon rata stanje divljači je bilo veoma loše, ali se u zadnje vrijeme popravilo. Životni su uvjeti na ovoj planini jako dobri za sve vrste autohtone divljači, posebice za mrkog medvjeda i srne. Tako od osim zaštićene dlakave divljači nalazimo pored pobrojanih i velikua populacijua tetrijeba gluhana. Od nezaštićene dlakave divljači nalazimo lisice, kune zlatice, kune bjelice, vjeverice i puhove. Od zvjeradi u ovom području srećemo vuka, a u zadnje vrijeme registrirano je prisustvo pojedinih primjeraka risa. Sedamdesetih godina introducirane su divokoze, koje su se dobro adaptirale na stanište, ali su tijekom zadnjeg rata i poratnog perioda sve istrijebljene.
 Botanička istraživanja na Vranici su bila su brojna, uz brojne podatke o flori. Odmah se mora napomenuti da su osnovne šumske vrste drveća: jela, smreka i bukva. Na vlažnim staništima planine nalazimo za naše prilike veoma rijetku zelenu johu. Na nižim nadmorskim visinama prisutne su bijele vrbe, crne johe, sive johe i bijeli jasen. Na toplim padinama koje gravitiraju Neretvi nalazimo cer, hrast medunac, crni grab, grabić, crni jasen, klen i brojne druge termofilne vrste.

Osnovne šumske zajednice su: sastojine bukve i jele. S, sastojine smreke se javljaju u posebnim subalpinskim zajednicama i činie poseban visinski pojas, ali i među sastojinama bukve i jele. Bukvove šume se nalaze dosta nisko i najviše su zastupljene. Bor krivulj nalazimo na višim visinama, a  i spušta se do Prokoškog jezera, a dok se na pašnjacima, gdje je klekovina potisnuta, javljaju se poznata vranička borovnica i brusnica. Sjeveroistočne visoke nadmorske visine i padine Vranice najvećim dijelom su šikare jarebike i zelene johe, gdje redovno imamo dolazi do pojavae lavina.
  Kada su u pitanju zeljaste vrste, na Vranici su pronađene vrlo rijetke biljke za Bosnu i Hercegovinu kao što su: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce), bosanska zvončika i vranička vrkuta.Za razliku od drugih visokih bosanskih planina, Vranica je dosta pitoma planina, na koju se može prići sa svih strana. To je razlog što se i dalje intenzivno stoku pašari izvodi na pašu na ovoj planini, te postoje brojne sezonske nastambe pored pašnjaka i potoka, a proizvodi se i odlični Vranički sir.

Prokoško jezero

Osvrnimo se na i na dragulj Vranice, ledničko ledenjačko Prokoško Prokoško jezero, koje je kroz povijest bilo okruženo predivnim pastirskim kolibama, od kojih se mnoge i danas ondje nalaze. Ipak, urbanizacija je uzela danak, posebice divlja gradnja koja je dovela jezero na rub opstanka. Prvo Najprije su u jezero unesene pastrve koje su ugrozile biosferu jezera, te je Pprokoški triton doveden na rub nestanka. U današnje vrijeme u jezeru se javljaju brojne alge, koje eutroficiraju jezero, te svi organizmi koji su tu egzistirali zbog pomanjkanja kiseonika kisika odumiru.

Alka za vezanje brodova?

Na južnim obroncima planine Vranice nalazi se prelijepi slap Štrapala, na nadmorskoj visini oko 950 m. Uz ovaj biser prirode vezana je i jedna legenda, koja se odnosi na vezivanje brodova na ovom mjestu, jer u sredini slapa postoji jedna velika čelična alka za koju se ne zna kada je i iz koga razloga stigla na to mjesto. Tako su ovdašnji ljudi stvorili legendu o tome da je tu bila obala mora koje je presušilo, a potom na tom mjestu nastao izvor jedne od pritoka Vrbasa.

 

 

 

Izvor:
Svjetlo riječi