Objavljeno:
05. 09. 2019. 09:15

Nedaleko od Zenice, u naseljima Kopilo i Gradišće, nedavno su započeta nova arheološka iskapanja čiji nalazi stari oko 3000 godina pokazuju nova otkrića iz naše povijesti. Na lokalitetu su aktivni arheolozi iz Bosne i Hercegovine i Austrije, a predvodi ih dr. Marijo Gavranović, zamjenik ravnatelja Instituta za orijentalnu i europsku arheologiju Akademije znanosti u Austriji. U proteklih nekoliko tjedana, koliko traju aktivnosti arheologa, pronađen je velik broj predmeta od keramike, životinjskih kostiju i drugih materijala. Osobitost je i to što je ovo istraživanje prvo na području Zenice u posljednjih 40 godina. Posljednja su istraživanja rađena 80-ih godina prošloga stoljeća, a već se tad pokazalo da su ti lokaliteti bogata nalazišta. Suvremena tehnologija i istraživački pothvati međutim imaju mnogo veće rezultate.

„Radi se o međunarodnom projektu Instituta, Muzeja grada Zenice te studenata Filozofskog fakulteta u Sarajevu. To je austrijsko-bosanska kooperacija. Ova istraživanja se vrše u okviru malo većeg projekta austrijske Akademije nauka koji se zove Vizualizacija nepoznatog Balkana i to je trogodišnji projekt u koji je uključeno pet studija iz BiH i Srbije”, kazao je Gavranović. Dodao je da su se odlučili za istraživanja u zeničkom bazenu upravo zbog potencijala koje je kao arheolog prepoznao na tom području: „Radi se o ispitivanju brončano i željeznodobnih naselja u jednom specifičnom krajoliku Srednje Bosne, imamo dolinu rijeke Bosne i okolna brda i naselja. Drugi projekti se vrše u okviru ovog velikog projekta u Semberiji, imamo projekt koji smo radili u novembru prošle godine, te tri ostale studije u Srbiji. Cilj je da se u jednom diakronom pregledu što više upoznaju ljudske, prethistorijske zajednice na Balkanu, od prvih stočarsko-zemljoradničkih populacija do početka Željeznog doba”, rekao je Gavranović.

Prema nalazima ovih istraživanja, lokalitet Kopilo kod Zenice bio je u kontinuitetu naseljen barem 800 godina, na više od 600 metara nad morem, dok je Gradišće na više od 900 metara nadmorske visine. Gavranović svjedoči kako je očito je postojala potreba da se naselja osnivaju na visokim terenima, a sva naselja su utvrđena zidinama.

Na ova dva zenička lokaliteta pronađeni su brojni predmeti poput keramičkih posuda svih vrsta, ukrasa i ostataka tkalačkog stana, tegova, kamenih i oruđa, a ljudi koji su naseljavali ovaj prostor su i vrlo rano počeli topiti željezo iz željezne rude. Do ovog zaključka došlo se pronalaskom dva željezna predmeta, jednog noža i šila te ostataka šljake. U toku istraživanja, arheolozi su pronašli i glinenu figurinu od oko 10 centimetara, što do sada nigdje na području Srednje Bosne nije pronađeno. „Stvarno neočekivan nalaz u ovom sloju iz željeznog doba je figurina izrađena od gline, predstava ljudski lik s muškim spolnim organom i šematiziranim licem. Takav nalaz nije bio poznat nigdje s područja Srednje Bosne iz tog doba i svakako je novina i vjerujem da će odjeknuti u stručnom svijetu, jer otvara nam mogućnosti interpretacije i pored tog nekog svakodnevnog života, pošto se radi o društvima o kojim nemamo pismenog traga. Ta figurina nije svakodnevni predmet, nema funkciju osim kultnog, magijskog, religijskog i to nam otvara prozor da pogledamo i pokušamo shvatiti o vjerovanjima tih ljudi tada”, zaključio je Gavranović.

Na arheološkom projektu koji se trenutno provodi u Zenici djelatni su i studenti arheologije iz Sarajeva. Time studenti stječu dodatno znanje i vještine o temi prapovijesti kod nas. Po završetku tekućih radova, predmeti pronađeni na arheološkim lokalitetima bit će temeljito obrađeni i konzervirani. Također, javnosti i akademskom svijetu bit će predstavljeni u novim stručnim člancima i znanstvenim radovima.

Izvor:
Svjetlo riječi / N1