Objavljeno:
16. 05. 2017. 12:45

U današnje vrijeme roditelji osjećaju averziju spram prljavštine i rijetko dopuštaju djeci da se isprljaju. Razlog tomu je što bi se djeca mogla razboljeti od klica koje pokupe usput. No, djeca polovicu svoga vremena provode vani, baš kao i prije 20 godina.

Djeca su godinama odrastala u stalnoj izloženosti mikroorganizmima. Promatrajte samo djetetovo normalno ponašanje od rođenja: bebe stalno stavljaju ruke, noge i bilo koji drugi predmet u svoja usta. Starija djeca kopaju po prljavštini, skupljaju crve, valjaju se po tlu, hvataju žabe i zmije itd. Ovo prirodno ponašanje i njihovo susretanje s raznovrsnim mikrobima najvjerojatnije je osmišljeno kako bi se njihov imunološki sustav osposobio da reagira na pravi način.

Međutim, promjene našega načina života dovele su do toga da nastojimo što je moguće više izbjeći izloženost mikrobima. Nedavna istraživanja pokazuju da je to štetno za zdravlje našega djeteta, jer postoji izravna veza između nedostatka različitih mikroba u djetetovim „crijevima” s potencijalnim kroničnim stanjima kao što su astma, alergije, pretilost, dijabetes, pa čak i zdrav razvoj mozga. Znanstvenici su proučavali mikrobe koji dugotrajno uzrokuju bolesti i razumjeli koliko je važno da djeca budu izložena raznovrsnom nizu bakterija. Iako znaju sve ovo, ipak roditeljima nije lako donositi odluke u pogledu mikrobiološke izloženosti.

Evo nekoliko navika koje bi roditelji unatoč svemu trebali poticati kod djece kako bi promovirali dobro zdravlje crijeva.

Isprljajte se!

Dok ste u prirodi, dopustite svojoj djeci da dodiruju sve što žele, uključujući prljavštinu, blato, drveće, biljke, kukce itd. Ponesite kantu, vodu i lopatu sljedeći put kad pođete u park, na izletište ili u šetnju – djeci će trebati samo nekoliko minuta prije nego što počnu praviti ​​pite od blata ili pak odluče napraviti masku na svome licu, ali i na vašemu!

Ako im prljavština dospije u usta, nemojte vikati i ludjeti; vrlo brzo će oni i sami shvatiti da prljavština nije ukusna i neće dalje nastaviti s time. Većina djece ima urođenu želju da se isprlja, ali u svome svakodnevnom, suvremenom životu trebaju biti njegovani.

Zato, ohrabrite ih i potaknite da se igraju s prljavštinom!

Pustite psa blizu djece

Ako imate psa, držite ga blizu djece i pustite neka se igra s njima, posebno dok su još mali. Prije toga, dobro je psa odvesti na veterinarski pregled kako biste bili sigurni da je dobroga zdravlja. Nedavna istraživanja pokazuju da će druženje vašega djeteta s psom, pa i kad ga liže, vjerojatno smanjiti rizik od razvoja alergija i astme. Osim toga, dijete će razviti osjećaj sigurnosti i ugodnosti i prema drugim životinjama.

Izbjegavajte antibakterijski sapun

Nakon igranja napolju, pranje dječjih ruku antibakterijskim sapunom poništit će svu izloženost mikrobima. No, nemojte se žuriti odmah očistiti svoje malene od prljavštine; neka ostanu prljavi sve dok se igra ne završi ili dok ne dođe vrijeme za ručak. Isto tako, imajte na umu da produljena uporaba antibakterijskog sapuna povećava otpornost na mikrobe, što ga u konačnici čini beskorisnim.

Jedite više fermentirane hrane

Velika većina mikroba u crijevima nalazi se u debelom crijevu, gdje dospijevaju posredstvom hrane. Konzumiranjem jednostavnog bijelog šećera, bijelog brašna i rafinirane hrane neće doći do mikroba, jer se takve namirnice lako apsorbiraju u želucu i tankom crijevu. Hrana bogata vlaknima, zatim orašasti plodovi, mahunarke i povrće, savršeni su za mikrobe, jer ih razgrađuju u debelom crijevu. Razmislite o vremenu obroka kao o vremenu kojim hranite i vaše dijete i njihove mikrobe. Povećajte unos mikroba u crijeva vašega djeteta dajući im češće fermentiranu hranu, kao što su jogurt, kefir, kiseli kupus itd.

Smanjite uzimanje antibiotika

Antibiotici su čudotvorni lijekovi za bakterijske infekcije i spasili su bezbroj dječjih života. Međutim, oni ipak nisu tako bezazleni kao što se nekad mislilo da jesu. Oni doslovno bombardiraju mikrobiotu (crijevnu mikrofloru), uništavajući i dobre i loše bakterije. To ima vrlo zapanjujuće djelovanje na sastav mikroba, što zauzvrat može utjecati na astmu, alergije, pretilost, dijabetes i mnoge druge bolesti „zapadnog načina života” koje sada uviđamo kod djece. Antibiotici rade samo protiv bakterijskih infekcija, a ne virusnih ili gljivičnih, pa ih treba koristiti na odgovarajući način. Također, zbog prekomjerne uporabe antibiotika, mnogi su mikrobi sada otporni na antibiotike koji su nekad bili učinkoviti.

Moramo uravnotežiti uporabu antibiotika i koristiti ih samo kada je to potrebno, tijekom ozbiljnih bakterijskih infekcija.

Izvor:
time.com/SR