Objavljeno:
02. 12. 2019. 13:00
moderatorica Nataša Mandić
arheolog mr. Edin Bujak
dr. Slobodanka Prtija
ravnatelj FMC Svjetlo riječi fra Janko Ćuro

U multimedijalnoj dvorani Franjevačkoga studentskog centra u Sarajevu održano je 29. studenog predstavljanje knjige Kamenom satkana prošlost. Srednjovjekovni bosanski gradovi autora povjesničara Leonarda Valente. Knjiga je objavljena u izdanju Franjevačkoga medijskog centra Svjetlo riječi koji je i organizirao ovo predstavljanje. Mnoštvo posjetitelja najprije je pozdravila moderatorica ovoga programa Nataša Mandić, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti. Poseban pozdrav uputila je članovima jedne od prvih povijesnih postrojbi osnovanih u BiH s ciljem baštinjenja naše prošlosti Vitezova kraljevskog grada Jajca. Predstavila je potom predavače koji su te večeri govorili o knjizi: povjesničarka dr. Slobodanka Prtija s Univerziteta u Banjoj Luci, arheolog mr. Edin Bujak s Univerziteta u Sarajevu, zatim ravnatelj FMC Svjetlo riječi fra Janko Ćuro te autor knjige Leonard Valenta.

Od predavača prvi  je nastupio arheolog mr. Bujak, koji je za početak istaknuo simboliku sadržanu u naslovu: „Slavna prošlost naše države satkana je u kamenu, kako se to apostrofira i u naslovu knjige koju predstavljamo. I sreća da su gradovi i tvrđave pravljene od tvrdoga kamena! Sreća da su i stećci koji su načičkani svuda oko njih pravljeni od kamena! Samo tako uspjeli su preživjeti i pričati priče do danas. Jer mi izgleda pokvarimo sve što je slabije od kamena, a pokvarismo tako i sebe same. A kako smo krenuli, pokvarit ćemo i naše tvrđave i gradove.”

Naglasio je potom važnost arhitekture srednjovjekovnih gradova, po njegovu mišljenju još zahtjevnije od gradnje velebnih katedrala: „Svi nas oni, bez obzira na veličinu i stupanj očuvanosti, zadivljuju svojim brižno odabranim položajem na nekoj riječnoj adi ili kad izlaze iz korita na obali rijeke, ili okrunjuju neki neveliki brijeg, ali će nas se ipak najviše dojmiti oni koji su podignuti na visokim i strmim liticama.” Autora Valentu potom je postavio uz bok istaknutim povjesničarima koji su ranije istraživali i iznova otkrivali bosansko srednjovjekovlje – Redžiću, Kreševljakoviću, Anđeliću, Truhelki i Mazaliću.

Briga o našim tvrđavama i baštini

Bujak je potom naglasio podjelu prema geografskim i vlastelinskim odrednicama koja je nazočna u knjizi te istaknuo neke od obrađenih srednjovjekovnih gradova: Ključ, Jajce, Komotin, Srebrenik, Maglaj, Dobor, Dubrovnik, Glamoč i Kastel u Banjoj Luci. „Sve utvrde obrađene su na jedinstven način. Nakon kratkoga obično lirski oblikovanoga uvoda slijedi detaljan opis onoga što je Valenta na terenu zabilježio. Svaka utvrda opremljena je fotografijama te ponekim crtežom. Opisi su pisani jasnim stilom razumljivim široj publici, a ilustracije izvrsno nadopunjuju tekst. Fotografije su većinom snimljene za terenskih obilazaka te ocrtavaju današnje stanje, a manjim dijelom su priložene i starije fotografije na kojima je vidljiv nekadašnji izgled onih objekata koji su danas znatno ili potpuno urušeni”, istaknuo je Bujak i naglasio kako je knjiga koherentna cjelina u kojoj sve teče svojim tokom, prožeto povijesnom podlogom svakoga grada te pohvalio činjenicu da je autor osobno obišao sve gradove o kojima piše. Zaključio je predstavljanje s nadom da će knjiga Kamenom satkana prošlost pozitivno utjecati na brigu o našim tvrđavama i cjelovitoj baštini: „Zbog svega toga iskreno preporučujem Valentinu knjigu za čitanje i iščitavanje. Izdavaču sve pohvale što je prepoznao ovakav jedan hvalevrijedan projekt, autoru čestitam i nadam se da će nastaviti ovih putem i da ćemo iz njegova pera čitati još ovakvih redova.”

Svoj primjerak knjige Kamenom satkana prošlost. Srednjovjekovni bosanski gradovi možete poručiti pozivom na broj telefona 033 726 200 svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Više informacija o knjizi i opciju online kupovine pronađite na ovoj poveznici, odnosno na mrežnoj stranici FMC Svjetlo riječi: www.svjetlorijeci.ba

Profesorica Slobodanka Prtija potom je kao filolog rekla nekoliko činjenica o Valentinoj knjizi. Istaknula je kako često znanstvenici padaju u zamku opterećenosti teksta povijesnim podacima, činjenicama, godinama. „Ovaj rukopis međutim poznaje mjeru upravo onako kako su se stari Grci vodili jednom od poznatih izreka na Delfijskom proročištu – Ničega previše. Čini se da je i naš autor tako mudro postupio. On nam stilski vješto u kratkoj formi predstavlja čitav niz gradova i utvrđenja i njihovih živopisnih krajolika. Njegove misli teku glatko i jednostavno, noseći povijesne podatke u onoj mjeri koliko je potrebno da čitatelj stekne sliku o povijesnom toku”, istaknula je prof. Prtija i dodala kako je Valenta koristio kombinaciju povijesnoga znanstvenog i publicističkog stila u pisanju.

„Još jedna vrijednost načina izražavanja i stil ove knjige jeste to da autor u gotovo svakom opisu i prikazu pojedinoga srednjovjekovnog utvrđenja nekako spontano upliće poetske elemente koji nekako teku i spajaju se s historijskim činjenicama obogaćujući pritom i sam tekst izazivajući kod čitalaca emociju i želju da još više saznaju o ovim jedinstvenim utvrđenjima i svjedocima jednoga burnog vremena”, dodala je, navodeći zatim i nekoliko primjera takve poetizacije. Za kraj je prof. Prtija dodala kako je čitajući ovu knjigu prvi puta čula za neke od naših srednjovjekovnih gradova i poručila: „Vjerujem da će i mnogi od vas kad budete pročitali ovu knjigu saznati za mnoge nove detalje i čudesne priče i to ne samo o ovim srednjovjekovnim gradovima, nego i o BiH uopće. Jer otkrivajući se postupno pred našim očima, ova doskoro skrivena mjesta razotkrivaju nam širu sliku o Bosni u cijelosti i o tome kakva neobično raznolika i autentična je u mnogome jest bila. A neobična ostaje i dan danas.”

Potom je ravnatelj Franjevačkoga medijskog centra Svjetlo riječi fra Janko Ćuro kao domaćin izrekao nekoliko riječi. „Knjiga Kamenom satkana prošlost objedinjuje priloge koje je Valenta pisao u reviji Svjetlo riječi od 2004. do 2007. godine u rubrici Srednjovjekovni bosanski gradovi. Uopće se ne pretjeruje kad se konstatira da je svaki broj naše revije (441) jedna mala knjižica od 84 stranice u kojoj su pisali i pišu kompetentne suradnice i suradnici u proteklih 38 godina. Utemeljenost ove konstatacije potvrđuje i knjiga koju večeras predstavljamo, ali i sve naše druge knjige koje objedinjuju i uokviruju priloge naših mnogobrojnih suradnika. Svojim profesionalnim, autentičnim i kompetentnim sadržajem, ove knjige doprinose sveukupnom izučavanju i razumijevanju naše nacionalne, vjerske, kulturno-povijesne, društveno-političke i prirodno-zemljopisne tematike. S posebnom pažnjom i brigom uvijek prilazimo bosanskohercegovačkoj kulturno-povijesnoj baštini, jer je u svojoj kompleksnosti najranjivija pa se, kao takva, različito, često i kontradiktorno, tumači i predstavlja. A to najčešće, nažalost, rezultira međusobnim nepovjerenjem i razdorom”, poručio je fra Janko.

Naglasio je potom kako je i nakon 15 godina od objavljivanja ovih tekstova u reviji njihov sadržaj još uvijek aktualan. Riječima Maka Dizdara zatim je Bosnu ocijenio kao prkosnu zemlju: „Usudio bih se još dodati da BiH nije samo prkosna od sna, prkosna je ona još od zaborava, od političkih gluposti i društvenog beznađa, prkosna je od uporne nebrige, zapuštanja i zatvaranja njezinih muzeja i spomenika kulture, a posebno je prkosna od izvještačenoga, gotovo infantilnoga svojatanja njezinih povijesnih više obrisa nego tragova, a koje samo pjesničke duše mogu prepoznati kao prošlost koju je satkao kamen. Upravo taj njezin prkos ne dopušta da propadne ili da se zaboravi sve ono što ona diktira i priča a što čovjek širokoga uma i otvorenoga srca može čuti i zapisati.” Konačno se fra Janko kao ravnatelj FMC Svjetlo riječi zahvalio svim pojedincima i ustanovama koji su doprinijeli realizaciji projekta izdavanja knjige Kamenom satkana prošlost te za kraj dodao „Ova je knjiga ugledala svjetlo dana kako bi osvjetljivala a ne zamračivala, kako bi punila a ne ispražnjavala i kako bi razvrstavala a ne svrstavala kamene ostatke prošlih vremena naše zajedničke, posebne i prkosne BiH.”

Nježno je satkana naša prošlost

Za kraj je i autor Valenta uputio nekoliko riječi. Najprije se zahvalio svima koji su doprinijeli njegovu radu na pisanju ove knjige. Posebno je istaknuo fra Mirka Filipovića koji ga je kao glavni urednik potaknuo na pisanje ovih povijesnih tekstova objedinjenih u jednu knjigu i fra Ladislava Fišića koji je tekstove objavljene u reviji Svjetlo riječi i lektorirao. Potom je istaknuo i svoje roditelje koji mu, kako kaže, utisnuše u srce ljubav prema ovoj zemlji i profesoricu povijesti Smilju Mrđa koja je s njim obilazila srednjovjekovne gradove. Imenovao je potom i fra Danijela Nikolića koji je predložio da se njegovi tekstovi objave u jedinstvenoj knjizi, zatim glavnoga urednika fra Janka i grafičara Lorku Kalaša te ostale članove ekipe Svjetla riječi koji su mnogo toga uradili za ovu knjigu. Posebna zahvala upućena je i lektorici Nataši Mandić, zatim fotografima i ilustratoru Sabitu Agiću te Adnanu Ćatoviću za uređenje naslovnice koja prikazuje ulaz u katakombe u Jajcu.

Zaključno je naglasio tri stvari: „Prva je ova moja ljubav prema povijesti, druga je ljepota ove zemlje pred kojom čovjek jednostavno ustukne. Pogotovo što su svi ovi srednjovjekovni gradovi, kako ja to pišem, poput zametnutih bisera rasuti negdje daleko od današnjih prometnica. Doista fascinantna priroda! I treća stvar koja doista čovjeka ostavlja bez daha jest dobrota bh. čovjeka. Nije ovo nikakva floskula, nije nikakav klišej. Smilja i ja znamo kakve smo samo ljude upoznali. Zbog njih, zbog ove zemlje, zbog ljepote ove zemlje, zbog bogate povijesti ni dva minska polja u koja smo zalutali, ni moj pad sa prusačke tvrđave ni zime ni studeni ni vjetrovi ni vrućine ni leglo poskoka, ništa me nije moglo zaustaviti u želji da ovo večeras uđe u ovaj tvrdi uvez i da bude grubo u kamenu a ipak nježno satkana naša prošlost.”

Program predstavljanja knjige Kamenom satkana prošlost glazbeno su upotpunili članovi ansambla Fugato iz Zenice koji su na flauti, mandolini i bubnju izvodili srednjovjekovne glazbene točke. Ranije je održano predstavljanje knjige i u kraljevskomu gradu Jajcu, jednomu od srednjovjekovnih gradova koji i danas baštine uspomenu na slavne dane.


Svoj primjerak knjige Kamenom satkana prošlost. Srednjovjekovni bosanski gradovi možete poručiti pozivom na broj telefona 033 726 200 svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Više informacija o knjizi i opciju online kupovine pronađite na ovoj poveznici, odnosno na mrežnoj stranici FMC Svjetlo riječi: www.svjetlorijeci.ba.

 

Izvor:
Svjetlo riječi