Objavljeno:
18. 05. 2017. 09:15

Nedavno je objavljen članak o evoluciji domaće kokoši. Rezultati istraživanja ove teme objavljeni su u mjesečniku oksfordskoga sveučilišta Molecular Biology and Evolution (Molekularna biologija i evolucija).

Istraživanje tvrdi da je religijsko uvjerenje u srednjem vijeku potpomoglo stvaranje današnje domaće kokoši. Naime, kršćani su u srednjem vijeku izbjegavali konzumaciju mesa četveronožnih životinja, pa je trebalo uzgojiti više peradi nego ranije. Kokoši su trebale stvarati više jaja i živjeti s drugim jedinkama. Kao rezultat genetske modifikacije, znanstvenici su kod kokoši koje su živjele oko 1000. godine pronašli karakteristike poput umanjene agresivnosti, bržeg procesa stvaranja jaja i sposobnost da žive u neposrednoj blizini s drugim jedinkama u odnosu na druge kokoši.

Kokoš je postala domaćom prije približno 6000 godina, kad ju je čovjek izdvojio iz azijske prašume. Nova studija, koja je istražila DNK kostiju kokoši iz srednjega vijeka pokazala je nove rezultate. Znanstvenici su u obzir uzeli više od 70 jedinki kokoši kako bi vidjeli promjene u prisutnosti Tirotropinskoga receptora, gena koji utječe na razinu agresivnosti u organizmu. One jedinke koje bi imale nižu razinu ovoga gena mogle su živjeti u zajednicama. Promjena razine istoga gena također je dovelo do manje razine straha prema ljudima i brže produkcije jaja.

Prije 1000 godina samo je 40 % kokoši imalo ovaj gen, a danas je prisutan u svim kokošima. Internetska stranica news.com, koja je objavila članak o rezultatima ovoga istraživanja, zaključila je da ono pokazuje koliko je jednostavno u „tren oka”, što je u kontekstu evolucije cijeli milenij, stvoriti karakteristiku koja će biti prisutna u nekoj životinji.

Izvor:
news.com/SR