Objavljeno:
21. 08. 2017. 09:30

Srce je, od svih vitalnih organa ljudskoga tijela, vjerojatno najviše spominjani organ u različitim prigodama. O važnosti srca dovoljno govori činjenica da se ono, osim što predstavlja vitalni organ bez kojega život ne bi bio moguć, spominje i kada opisujemo osjećaje sreće, ljubavi, iskrenosti, topline i drugih lijepih emocija

Dr. Boris Adašević

Od postanka čovjeka, među svim organima koje sadrži ljudsko tijelo, srce je zasigurno bilo uvijek na prvom mjestu. Čisto srce stvori mi Bože i duh postojan obnovi u meni, ne odbaci me od lica svojega i svojeg Svetog Duha ne uzmi od mene – kaže kralj David u psalmu nakon počinjenog grijeha s Bat-Šebom, a nakon što je postao svjestan nečistoće svoga srca. Aristotel je smatrao kako je srce izvor inteligencije. Drevni su Egipćani vjerovali kako se srce može samo kretati unutar tijela. Tradicionalno, u rujnu mjesecu svake godine u cijelom svijetu obilježava se Svjetski dan srca. Srce je, od svih vitalnih organa ljudskoga tijela, vjerojatno najviše spominjani organ u različitim prigodama. O važnosti srca dovoljno govori činjenica da se ono, osim što predstavlja vitalni organ bez kojega život ne bi bio moguć, spominje i kada opisujemo osjećaje sreće, ljubavi, iskrenosti, topline i drugih lijepih emocija. Tako npr. upravo je riječ srce sinonim za dragu ili voljenu osobu, iskrenu čestitku ili zahvalu izražavamo "od srca", a kada nekoga darivamo, našu iskrenu nakanu potvrđujemo riječima da je dar "od srca". Također, kada nas netko kome smo vjerovali razočara ili povrijedi kažemo da nam je "slomio srce". Pregršt je i drugih primjera. U Bibliji se srce također često spominje, Bog od nas traži čistoću srca da bismo mogli baštiniti Kraljevstvo nebesko. Srce je očito jako važan organ, kako za ovozemaljski tako, u prenesenom značenju naravno, i za onozemni život.

Dnevno kucne 100 tisuća puta

Srce je šuplji organ veličine stisnute šake koji je podijeljen na četiri dijela, tj. četiri šupljine – dvije pretklijetke i dvije klijetke. Desna strana srca prihvaća krv koja dolazi iz vena, ta krv nakon toga prolazi kroz pluća gdje se krv rješava ugljik-dioksida, a obogaćuje kisikom koji udišemo. Takva pročiš­ćena krv odlazi iz pluća u lijevu stranu srca koja sada crpi krv putem arterija u sve dijelove tijela i na taj način u najudaljenije dijelove tijela dostavlja kisik i ostale prijeko potrebne tvari. Dakle krv u srce ulazi putem vena, a iz srca izlazi putem arterija. Prosječno srce kuca 72 puta u minuti, 100 000 puta dnevno, 37 600 000 puta godišnje te 2,5 milijardi puta tijekom života.

Bolesti srca i krvnih žila (ateroskleroza, povišen krvni tlak, infarkt miokarda, aritmije) predstavljaju jedan od najvećih medicinskih problema suvremenog svijeta i jedan su od vodećih uzroka smrtnosti u razvijenim zemljama. Svaki drugi stanovnik industrijaliziranog svijeta umire od bolesti srca i krvnih žila, koje su "ubojica broj jedan" suvremenog čovjeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umire oko 17 milijuna ljudi, od čega u Europi pet milijuna. Primjerice u Hrvatskoj je svaka druga smrt prouzročena bolestima srca i krvnih žila, godišnje od njih umre oko 27 000 osoba. Velik broj tih smrti, posebice u zemljama niskih i srednjih prihoda, događa se prerano, tj. prije dobi od 70 godina, odnoseći ljude u njihovim radno najproduktivnijim godinama, što može na obitelj djelovati razorno, financijski i emocionalno. Dobra vijest je da većinu srčano-žilnih bolesti uzrokuju čimbenici rizika koje je moguće kontrolirati, liječiti ili izmijeniti.

Očuvati srce zdravim

Postoje čimbenici za nastanak bolesti srca koje mi sami možemo kontrolirati, a to su: povišeni krvni tlak, povišene vrijednosti kolesterola u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, stalna izloženost stresu, tjelesna neaktivnost. Ovo je možda i najvažnije za usvojiti jer se prevencijom drastično smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dakle, ukoliko se budemo pridržavali sljedećih naputaka možemo drastično smanjiti rizik za obolijevanje od bolesti srca ili krvnih žila:

 

  • Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak

Visoki krvni tlak najvažniji je čimbenik rizika srčano-žilnih bolesti. Naziva se "tihi ubojica" budući da obično nema prethodnih znakova upozorenja ili simptoma te stoga mnogi ljudi nisu niti svjesni da imaju povišen arterijski tlak.

 

  • Kažite NE pušenju i izbjegavajte pasivno pušenje

Nakon 2 godine od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca znatno se smanjuje, a nakon 15 godina rizik od razvoja srčano-žilne bolesti vraća se na razinu rizika u nepušača. Potražite profesionalnu pomoć o načinima kako prestati pušiti ukoliko vam je potrebna ili se raspitajte kod svog poslodavca potiče li nekim svojim programom prestanak pušenja.

 

  • Kontrolirajte razinu glukoze u krvi

Visoka razina glukoze (šećera) u krvi može biti pokazatelj postojanja dijabetesa. Srčano-žilne bolesti čine 60 posto svih smrti u ljudi s dijabetesom koji ukoliko ostane neprepoznat i ne liječi se, izlaže oboljele povećanom riziku od razvoja srčane bolesti ili moždanog udara.

 

  • Budite tjelesno aktivni

Već i 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti smanjuje rizik od srčane bolesti i moždanog udara. Imajte na umu da tjelesna aktivnost nije samo šport. To je svaki tjelesni pokret koji troši energiju. To može biti sve od športa i vježbanja do drugih aktivnosti poput igre s djecom na svježem zraku, šetnje, pospremanja kuće i plesa.

 

  • Pazite što jedete

Prehrana s visokim unosima zasićenih masti, trans-masnih kiselina i soli povećava rizik srčanog udara ili moždanog udara: previše soli može dovesti do visokog krvnog tlaka; previše masti može dovesti do začepljenja arterija. Budite oprezni s prerađenom hranom koja često sadrži visoke razine soli. Ukupni unos soli trebalo bi ograničiti na manje od 5 grama dnevno (otprilike jedna čajna žličica). Uvesti mediteranski način prehrane (riba, maslinovo ulje, voće i povrće, crno vino u umjerenim količinama, orasi i bademi…).

 

  • Razgovarajte sa svojim liječnikom

Ukoliko ste pretrpjeli srčani ili moždani udar, razgovarajte sa svojim liječnikom o najboljim načinima liječenja ili upravljanja vašim rizikom kako biste izbjegli drugi udar.

Pridržavanjem navedenih savjeta možemo svoje srce sačuvati od različitih bolesti i učiniti svoj život kvalitetnijim, a održavanjem svoga srca moralno čistim učinit ćemo svoj život sretnim i ispunjenim te ćemo na taj način, uživajući u tjelesnom i duševnom zdravlju, moći puni pouzdanja zapjevati:

 

Blagoslovljen Jahve što usliša zazivanje moje!

Jahve mi je zaklon, on štit je moj.

u Njega se srce moje pouzdalo i pomoć mi dođe;

zato mi kliče srce i pjesmom Njega slavim.

 

Izvor:
Svjetlo riječi