Početna stranica » Uzor demografske obnove

Uzor demografske obnove

172 pregleda

Svima nam je poznata demografska katastrofa koja uzrokuje starenje i izumiranje Lijepe naše. Ta katastrofa osobito je vidljiva na jadranskim otocima, pa i onima srednjodalmatinskim, kao što je otok Hvar, iako je jedan od desetak najljepših otoka na svijetu. Ova katastrofa odavna se događa i na istočnom dijelu Hvara, gdje vlada prava bijela kuga i gdje su krštenja i vjenčanja vrlo rijetka, a sprovodi vrlo učestali.

Na tu katastrofu upozoravao je umirovljeni hvarski biskup Slobodan Štambuk od početka svoje skoro tridesetogodišnje biskupske službe, nazivajući otoke svoje trootočne biskupije “staračkim domovima na otvorenome”.

Tu katastrofu uočavao je prigodom čestih dolazaka u svaku od 46 župa Hvarske biskupije, pregledavajući župne knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, razgovarajući sa svećenicima, redovnicima i redovnicama te s vjernicima, osobito s članovima Ekonomskih vijeća.

Međutim, demografske opomene biskupa Štambuka nisu ozbiljno shvaćane, štoviše, ignorirane su kao i druge opomene naših biskupa.

Tako se dogodilo i s demografskim upozorenjima i nastojanjima oko demografske obnove kojoj je čitav svoj život posvetio pokojni, ali sada čuveni don Ante Baković s kojim sam osobno surađivao, kada je Anto bio župnik u Maglaju u BiH, a ja župni vikar u susjednoj župi Novi Šeher.

Uz ekonomske, najveći problem u demografskoj katastrofi Hrvata je njihov mentalni sklop naslijeđen iz minulih soc-vremena te razni ubitačni modernistički utjecaji, koji snažno oblikuju svijest ljudi, osobito onih mladih.

Zbog toga danas u župi Sućuraj živi oko 250 stalnih stanovnika. Blagoslivlja se oko 90 obitelji, od kojih je oko 35 staračko-samačkih. A oko 1900. godine župa Sućuraj brojila je oko tisuću župljana.

Usprkos svemu, vjerujem da će Hrvati nadvladati demografsku katastrofu koja prijeti izumiranju Lijepe naše. Kažu da su to u Francuskoj učinili ponajprije intelektualci.

Tim putem, putem demografske obnove, ide i mladi sućurajski načelnik Ivan Slavić, diplomirani ekonomista. Iako je rođen u Sućurju 1984. godine od oca Dinka i majke Marije, a vjenčan 2008. godine u Lumbardi na jugu otoka Korčule, odakle mu je supruga Žana Mušić, rođena iste godine od roditelja Emila i majke Franice, sućurajski načelnik je u nedjelju, 3. ožujka, u župnoj crkvi Sv. Jurja u Sućurju pod pučkom misom krstio svoje i četvrto dijete, sina Franu koji je ime dobio po baki Franici. Maloga Franu krstio je sućurajski župnik fra Stipo Marčiković koji je krstio i ostalih troje djece načelnika Slavića: Marijetu, Juliju i Dinka koji pod nedjeljnim i blagdanskim misama ministriraju, a i u dječjem zboru pjevaju.

Kumovi na krštenju malog Frane bili su mlada profesorica u sućurajskoj osmoljetki “Ante Anđelinović” Anka Kačić Bartulović i mladi pomorac Mario Pavlović, oboje iz Sućurja.

Župnik Marčinković je u propovijedi, između ostaloga, govorio o ‘obiteljskim stablima’ života te naveo riječi pročitanog Evanđelja po Luki kako se “svako stablo po svome plodu poznaje” i kako “nema dobra stabla koje bi rađalo nevaljalim plodom, niti stabla nevaljala koje bi rađalo dobrim plodom”(Lk 6,43-44).

“Obiteljsko stablo našega krštenika Frane je veliko i s dubokim je vjerničkim korijenom. Otac Ivan i majka Žana su praktični vjernici koji nedjeljom i blagdanima sa svojom djecom dolaze na misna slavlja. Uz to, majka Žana pjeva u župnom zboru”, istaknuo je župnik Marčinković.

Na misnom slavlju i krštenju, uz domaće vjernike, okupili su se brojni članovi iz obitelji načelnika Slavića i obitelji njegove supruge Žane.

Nakon misnog slavlja slavilo se u restoranu “Fortrica” u Sućurju gdje se čulo kako bi se mladoj obitelji Ivana i Žane Slavić moglo roditi čak i peto dijete.

                                   Stipo Marčinković