Objavljeno:
01. 03. 2017. 10:00
ekologija, hrana, GMO

Kada jedanput promijenite genetsku strukturu biljne vrste koja će u obliku hrane doći na vaš stol, ništa više nije isto!

Piše: Nada S. Potočnik

Na čistu srijedu, pepelnicu, odlazili smo s vjerom kako će vrijeme pokore, razmišljanja i posta u nama razviti duh poniznosti i žrtve. Osobno, riječ žrtva nerado zlorabim u ovim vremenima, kao što ni post ne doživljavam kao žrtvu.

Pepeljali smo se kako bismo obuzdali oholost svojih srdaca i podsjetili se da je život na zemlji prolazan.

No, iako manje od božićnih, i uskrsni blagdani se vezuju za folklornu uporabu vremena u kojemu se vjernici ne bi trebali pripravljati za središnji i najvažniji kršćanski blagdan – Kristovo uskrsnuće. Nažalost, to je postalo naša svakodnevica, pa nam se sa crkvenih govornica s razlogom obraćaju podsjećajući kako o korizmenom vremenu danas progovaraju svi i na svakom mjestu, bilo praktični vjernici, bilo oni koji s vjerom baš i nemaju puno veze. I tako korizma postaje sinonimom za skidanje suvišnih kilograma dama srednjih godina i tome slično – međusobno se pita tko se čega odrekao, te se o tome vode rasprave i preko sredstava javnog priopćavanja!

Pritom smisao korizme u našoj svagdašnjoj pojavnosti ostaje duboko potisnut i skriven, pa je slika korizme kao posta od vlastite sebičnosti zapravo poziv na promjenu nas samih, a samim time i društva u kojemu živimo.

No, kako je to spojivo genetičkim inženjeringom, tehnologijom koja manipulira genima – DNA zapisima živih bića? Za razliku od tradicionalnog procesa uzgajanja, GE uzima gene iz jedne forme života i stavlja ih u druge. Genetički modificiran organizam – GMO, predstavlja organizam (biljni, životinjski, mikroorganizam), čiji je gen izmijenjen dodavanjem ili oduzimanjem gena, na način koji se ne događa u prirodi, a proizvodi dobiveni od GMO označavaju se kao genetički modificirana hrana. Jeste li ikada uočili takvu oznaku, primjerice kod mladog krumpira što vam ga u šoping centrima nude tijekom cijele godine i ili onih plastificiranih paprika?

Mahatma Gandhi je kazivao kako zemlja nudi dovoljno za sve – ali ne i za pohlepu. Podsjećam se na te riječi dok na televiziji gledam u nekoj dokumentarnoj emisiji (i užasavam se) primjenu najnovije tehnologije korištenja gen pištolja (gene gun), za direktno ubacivanje gena u kromosom biljke! Koliko će samo čovjek uz pomoć genetičkog inženjeringa izgubiti, koliko opasnih posljedica prouzročiti. Namjerno ili pogreškom. Posebice u društvima, a naša opasno postaju takva, u kojima se primarno štite interesi svih mogućih onečišćivača a ne građana. Društava u kojima je sve podređeno kapitalu, a globalizacija postaje vlast nad životom, mada je raznolikost vlasništvo svih nas.

U kojemu se priča kako između konvencionalne i GMO hrane nema nikakve razlike, slatka obmana. Jer, kada jedanput promijenite genetsku strukturu biljne vrste koja će u obliku hrane doći na vaš stol, ništa više nije isto!

Zato neka vaš blagdanski stol bude kao da su ga pripremile vaše bake ili vaše majke. Bez geemoa! S postom ili bez posta, i vaša će hrana kazivati kakav život živite.

Izvor:
Svjetlo riječi