Objavljeno:
18. 12. 2017. 12:00

Planina Zvijezda zauzima središnje mjesto u Bosni i Hercegovini, ali se ne ubraja u red visokih planina. Smještena je između Vareša i Olova, odnosno između Tajana, istočnobosanske visoravni, tj. nišićkog platoa, i planine Čemernice prema jugozapadu, dok se sa sjeverne strane spušta do rijeke Krivaje.

Piše Dalibor Ballian

Samu planinu krasi nekoliko vrhova viših od 1300 m, od kojih je najviši vrh Zvijezda s 1349 metara po kome je planina i dobila ime. Kao i ostali značajni Dinaridi, planina je izgrađena pretežno od vapnenaca, ali tu je i nešto verfena, anfibolita i metamorfnih pješčara. Sama ta mješavina dala je planini specifičan izgled i oblik te brojna mineralna bogatstva. Tako, pored šumskoga bogatstva, planina obiluje i brojnim mineralima i rudama što je osiguralo da se na području planine još u srednjem vijeku razvije rudarstvo i prerada rude, a o čemu svjedoči Vareš, nekada jako razvijeno područje, a danas zapostavljeno. Tako se s područja Zvijezde vadilo željezo, cink, mangan, olovo i nešto ugljena. To bogatstvo je osiguralo da se na rubovima planine, u blizini, razvije i srednjovjekovna bosanska prijestolnica Bobovac, kao i najznačajniji franjevački samostan Kraljeva Sutjeska.

Drugo bogatstvo su brojne šume koje su se razvile na planinskim travnjacima i blagim padinama ove planine. Među šumama prevladavaju šume četinjača, odnosno šume jele i smreke koje na ovoj planini grade specifične šumske zajednice koje ne možemo naći u drugim dijelovima zemlje, već samo na sjeveru Europe. To su šume ne tresetu i šume na podzolima. Razloge prevladavanja šuma četinjača treba tražiti i u ljudskoj aktivnosti kroz stoljeća jer je za razvoj prerade metala bila potrebna velika količina drvenog uglja, a on se dobivao od drva listaća. Stoga su se četinjače nesmetano širile i danas predstavljaju najljepše komplekse šuma jele i smreke u Bosni i Hercegovini. Ipak, priroda popravlja situaciju na terenu te se u tim šumama ponovno pojavljuje bukva, a razlog je napuštanje prerade željeza i depopulacija tih područja.

Interesantni strmi kanjoni

Područje planine je klimatski veoma interesantno jer se tu dodiruju tri klimata, što uzrokuje veliku količinu padalina od preko 1000 mm godišnje. To ima za posljedicu veliku vlagu u šumama, kao i obilje površinske vode, te na Zvijezdi izvire rijeka Stavnja, pritoka Bosne, zatim na nišićkom platou Crna rijeka koja ponire i ponovno izvire kao rijeka Orlja te se ulijeva u Krivaju. Inače, za rijeku Orlju je vezan i stari rimski most koji je i danas u jako dobrom stanju, a preko njega je Oćevija bila povezana s Olovom.

Kako je područje bogato vodotocima, ono je bogato i orografskim fenomenima vezanim za vodu. Tako Stavnja iznad Vareša ima veoma interesantan kanjon. Dubina ovog kanjona je 150 m, a voda se niz brojne skakavce (vodopade) kroz uski kanjon strmo spušta. Također i potok koji protječe kroz Oćeviju ima veliki pad koji se koristi za pokretanje mehanizama u majdanima, a mjesto je nekada imalo i vlastitu mini hidroelektranu. Naročito je ovaj vodotok interesantan prilikom obilnih padalina kada se kanjonom iz pravca Olova ne može doći od Oćevije. Kanjon je na pojedinim mjestima širok do 5 metra te je put pored njega na nekim mjestima u vidu galerije, nekada je bio uži, ali je proširen da bi se mogla vršiti eksploatacija šume.

Kada je riječ o flori Zvijezde, treba naglasiti da ova planina nije bogata endemskim vrstama, ali se susreću dva endema i to bosanski ljiljan te Gegersenova mlječika koja raste na rubnim dijelovima Zvijezde, naročito prema planini Tajana. Pored pobrojanog u flori Zvijezde, padinama koje se spuštaju do Krivaje susrećemo još dosta vrsta koje su značajne za ofiolitsko serpentinsku zonu Bosne i Hercegovine. Među interesantnim vrstama su Serpentinska slezenica, Bosanska mišjakinjica, Ljuskasta pljevika, Halačija, Vizijanijeva petoprsta, Bonaparteov sunčac.

Rakovi nestali, triton ugrožen

Pored bogatstva u flori, guste šume planine Zvijezde su i dom naših najvećih zvijeri, kao što su mrki medvjed i vuk, a prema riječima nekih lovaca, tu se može naći i ris. Planinsko područje Zvijezde koje gravitira Vijaci i Borovici je iznimno bogato divljim svinjama, dok su šume oko Oćevije bogate srnećom divljači. Ovdje se treba osvrnuti i na druge vrste među kojima dominiraju lisica i divlja mačka, ali ne treba zaboraviti i jazavce te vidre koje žive pored bistrih planinskih potoka koji su bogati autohtonom potočnom pastrvom. Planina također predstavlja stanište i za sitniju divljač kao što je zec, a tu su i druge manje značajne životinje kao kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, puhovi, miševi, voluharice i dr. Također je i ptičji svijet planine Zvijezde bogat. Od lovne divljači među pticama zastupljen je tetrijeb gluhan, ali danas je postao prilično rijedak jer je u zadnjih 20 godina intenzivno izlovljavan od strane krivolovaca. Pored tetrijeba, nalazimo i niz manjih šumskih koka, kao što je lještarka, a na Pogaru se mogu susresti i jarebice kamenjarke.

Za razliku od pobrojanih vrsta, grabljivice su brojne, većinom različite vrste sokolovki i sova koje se susreću širom Bosne i Hercegovine. Brojne jame i spilje na planini pružaju idealne uvjete za zimsko preživljavanje brojne populacije šišmiša, koji su osobito ugrožena vrsta diljem Europe, pa na planini nalazimo tri vrste šišmiša.

Ovdje ne smijemo zaboraviti i gmizavce, a najbrojniji su na sjevernim padinama planine iznad rijeke Krivaje, gdje imamo peridotitsku ili serpentinsku podlogu, koja je jako topla i pogodna za njihov razvoj. Tu su inače i topli tipovi šuma, koje u Bosni i Hercegovini karakterizira visoka brojnost gmizavaca, prije svega zmija. Među zmijama prednjače poskoci, riđovke i šarke, dok u vlažnijim šumama i uz potoke nalazimo većinom neotrovne zmije, smukove i bjelouške.

Od drugih gmizavaca interesantni su zelembać, živorodni gušter i sljepić, kao i daždevnjak ili vatrenjaci. Kako planina raspolaže brojnim potocima, u njima nalazimo i brojne vodozemce, a među vodozemcima ipak treba istaknuti tritone. Njih nalazimo na mirnijim mjestima gdje se dugotrajno zadržava voda, koja mora biti jako čista, kako bi se mogli nesmetano razmnožavati. Trenutno predstavljaju najugroženiju vrstu planine Zvijezde. Već smo spominjali potoke i pastrve, ali treba naglasiti da u potocima još možemo naći i riječne rakove, vrstu koja je nestala u brojnim vodotocima. Do prije 30 godina sve rijeke oko planine Zvijezde su imale raka u svojim vodama, a danas ga nalazimo samo duboko u planini gdje čovjek još nije zagadio vodene tokove.

 

Jedinstveno mjesto koje treba posjetiti

˜ Stara priča kazuje da je Oćevija dobila ime zbog svoje udaljenosti. Naime, lokalno stanovništvo pripovijeda kako je neki Talijan putovao iz Kraljeve Sutjeske preko Vareša do Olova. Putujući, zaustavio se na mjestu današnjeg sela i počeo ponavljati „Oh Che Via!” što znači „Oh, kakav put!”, misleći koliko je zapravo težak. Tako je Oćevija dobila ime.

˜ Na sjeveroistočnim obroncima planine Zvijezde nalaze se kovački majdani u kojima se već 800 godina na isti način kuje željezo uz pomoć vodene energije. Ovakav način kovanja željeza sačuvao se još samo na planini Schwarzwald u Njemačkoj te su zbog toga oćevijski majdani ujedno i jedinstveno mjesto koje svakako treba posjetiti.

˜ U seoskoj crkvi u Oćeviji čuva se pozlaćena relikvija – komad drveta s Isusovog križa čiju je vjerodostojnost potvrdio Vatikan 12. srpnja 1778. godine. Svim hodočasnicima u ovo mjesto daje se potpuni oprost grijeha, a svake godine 3. svibnja slavi se sveta misa uz procesiju i ljubljenje relikvije.

Izvor:
Svjetlo riječi