SADRŽAJ REVIJE
Objavljeno: 30. 10. 2020. 09:45

Stara izreka glasi: „Dok je običaja bit će i sela. Kad ne bude običaja, neće više biti ni sela”, a drugi pak tvrde: „Bolje da nestane sela, nego običaja.”

Piše:
Nikolina Marčić

Nisu ove rečenice nastale tek tako jer u njima se zapravo jasno oslikava snaga narodnoga duha vezana uz tradiciju i kulturno-povijesnu baštinu, a napose za zemlju i dom. Raseljeni diljem svijeta, Hrvati čine živom uspomenu na minula vremena i običaje nastale u njima. Jer, kako reče Erich Fromm, dijete u prvim, presudnim godinama života majku doživljava kao sveobuhvatnu, snagu koja štiti i hrani, a domovina jest majka – ona koja je hrana, ljubav i toplina. Kad te ona voli i kad ti voliš nju, znači da si živ, ukorijenjen i da si kući ma gdje se nalazio.

A kući smo pak svi potrebni jedni drugih jer drukčije živjeti ne možemo, a to pak znači da smo potrebni Boga čija se slika zrcali u našim bližnjima. Samo smo zajedno jači i samo tako možemo širiti Radosnu vijest tradicijom, baštinom i običajima, ali i humanitarnim aktivnostima. Kako je to moguće, otkrivamo vam na sljedećim stranicama ovoga puta malo drukčije reportaže u kojoj vam donosimo priču Hrvatske folklorne skupine Bobovac iz Čatića kod Kraljeve Sutjeske, etno muzeja na Pogari kod Vareša, Humanitarne organizacije Marijni obroci čiji je dom cijeli svijet i Hajdučke družine Mijata Tomića iz Tomislavgrada.

Autentična, izvorna i kulturna vrijednost

Uspomenu na posljednju bosansku kraljicu Katarinu Kosaču Kotromanić još i danas čuvaju žene sutješkoga kraja koje, prema predaji, nose crne marame kao znak žalosti za svojom kraljicom koja je umrla i sahranjena u franjevačkoj crkvi Aracoeli u Rimu 25. listopada 1478. godine. Umrla je u tuđini, ali nije ostala zaboravljena što svjedoči postojanje i djelovanje kulturno-umjetničkoga društva poznatoga kao Hrvatska folklorna skupina Bobovac, a koje je s radom započelo prije 24 godine.

Veliko su blago ovoga društva njegovi stariji članovi koji iz bogate riznice sjećanja pripovijedaju o životnim običajima, nošnji i njezinim dijelovima, pjesmama i prilikama u kojima se ona nosila te u kojima su se pjesme pjevale. Od osnutka do danas kulturno-umjetničko društvo može se pohvaliti brojnim nastupima kako u BiH tako i u inozemstvu, a neki najznačajniji su: Međunarodna smotra folklora u Zagrebu i Vinkovačke jeseni u Vinkovcima. Osim na smotrama folklora djevojke su sudjelovale na revijama tradicijskih frizura u Vinkovcima; Brodsko kolo u Slavonskom Brodu, a na ovoj manifestaciji pored nastupa folklora djevojke su... (...)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]