SADRŽAJ REVIJE
Objavljeno: 26. 06. 2020. 10:06

Risnjak možeš pohoditi u svako doba i uživati u stotinu kilometara planinarske staze. Posjetiš li izvor Kupe po kiši (katkad su prilazi k izvoru poplavljeni i nedostupni), rijeka će te opčiniti svojom tajanstvenošću i maglom što se izdiže iz Kupe

Piše:
Dragica Zeljko Selak

U najšumovitijem predjelu Hrvatske, Gorskom kotaru, u blizini Jadranskoga mora, petnaestak kilometara od grada Rijeke, smjestio se planinski masiv Risnjak. Risnjak, čuvar hrvatske stoljetne šume, dom risa i runolista, u čijem podnožju izvire njegova posebnost rijeka Kupa, proglašen je 1953. nacionalnim parkom koji je od 1997. proširen za masiv Snježnik te izvor rijeke Kupe s njezinim gornjim tokom. Nacionalnom parku Risnjak, od 2018. povjereni su i jedinstveni prirodni biseri, strogi rezervati Bijele i Samarske stijene, u blizini Mrkopalja, koje zbog svoje jedinstvenosti zaslužuju biti zaštićeni pri UNESCO-u.

Prašuma oko Smrekovca

Nacionalni park Risnjak obuhvaća središnji dio Risnjačkoga sklopa koji se prostire od izvora Kupe do Gornjega Jelenja i od Crnoga Luga do Snježnika. Najviši zapadni i sjeverozapadni dio obuhvaćaju vrhovi masiva Risnjaka i Snježnika, središnji jugoistočni dio obuhvaća krška zaravan, prostor prašume oko Smrekovca, područja Bukovca i Bijelih stijena, koje se protežu prema sjeveru gdje ih presijeca dolina Kupe s vodotocima Krašićevica i Sušica.

Park se proteže od 321 metra nad morem u dolini rijeke Kupe do 1528 metara visine Velikoga Risnjaka i sa Snježnikom predstavlja klimatsku i vegetacijsku granicu između primorja i kopna i prirodni je most Alpa i Dinarida.

U Risnjaku i Snježniku nema velikih izvora, samo nekoliko manjih, Klupice na Smrekovcu i Studenac na Javorovu kalu. Tri trajna izvora na prostoru gorske livade Leska stvaraju potok koji ponire k snažnom izvoru Kupe. Nemoguće je pratiti podzemne tokove, ali očito je da voda s masiva Risnjaka puni vrelo Kupe.

Vražji vrt

Risnjak je dio Dinarskoga spleta, planina raskidana reljefa, bogata krškim uvalama, razlomljenim i strmim stijenama, škrapama, točilima, ponikvama, ponorima… Nad tim prostranstvom, u 18. st. zvanim Vražji vrt, gospoduje hrbat Risnjaka s vrhovima koji se susreću u spletu vrhova viših od 1400. Najviši vrh je Veliki Risnjak s kojega puca pogled prema vrletnim stijenama Maloga Risnjaka s planinarskim domom Josip Schlosser, nazvanim po botaničaru i prvom ravnatelju Parka te na najljepši planinski greben Bijele stijene s golim liticama koje s tornjevima, kupolama, obeliscima, čunjevima visokim i do pedeset metara, međusobno odijeljenim žljebovima i bezdanima, podsjećaju na čudesno djelo ljudskih ruku.

Za uspon od Maloga do Velikoga Risnjaka treba više od pola sata. Za lijepa vremena s vrha Risnjaka pruža se pogled preko krša sve do mora, jugozapadno na Učku i Opatijsko primorje, prema jugu na otoke Lošinj, Cres i Krk. Vide se vrhovi Obručki sklop i Snježnik, a daleko na sjeverozapadu naziru se Alpe s Triglavom. Na jugoistoku pruža se Kapela, Lička Plješevica i Velebit, a na sjeveroistoku pogled dopire sve do Medvednice.

Jezerski izvor i planinski brzaci

U Nacionalni park Risnjak vode tri ulaza: Crni Lug, Razloge i Kupari. Na glavnom ulazu u Bijele Vodice u Crnom Lugu, kraj Delnica, smještenom u krajobrazu zelenih livada među crnogoricom, hvatam stazu koja priča na svim jezicima. Sve je izazovno, uspokojeno, zazelenjeno, vanzemaljsko. Osim kokolanja tetrijeba, kljucanja planinskoga djetlića i lupanja srca, nikakav se zvuk ne čuje.

Udolina ključa. To izvire Kupa iz plavozelenoga jezerskog izvora u podnožju visoke litice Kupičkoga vrha okruženoga vapnenačkim klisurama i zelenom goranskom šumom. Iz Kupeškoga jezera, svoga svjetlucavog izvora, koji je od 1963. zaštićeni spomenik prirode, rijeka je krenula i usjekla se duboko u krševiti prostor Gorskoga kotara.

Iz planina Drgomlja i Borovške gore prima Mirtovički potok Veliku i Malu Belicu. Stotinjak metara od izvora prima vodu s potoka Krašićevica, a s lijeve strane povremenoga toka markantne Sušice, čiji pritoci počinju podno Gerova, skreće prema sjeveru Hrvatske.

Dok rijeka nizvodno otječe, upada u oči da su strane doline različite i da je Kupa krenula umjesto bliskom Jadranu, na suprotnu i daleku stranu, k uviru u rijeku Savu. (...)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]