Objavljeno:
24. 07. 2022. 09:00

Glavni razlog porasta bruceloze je sve masovniji i intenzivniji uzgoj domaćih životinja u različitim nerazvijenim zemljama uz zadržavanje tradicionalnih metoda stočarstva. Ostali razlozi uključuju razne lokalne tradicije u prehrani, niska razina osobne higijene i higijene okoliša, način obrade mlijeka i mliječnih proizvoda te intenzivniji lokalni i međunarodni prijevoz životinja.

Dr. Boris Adašević

Bruceloza je vrlo stara bolest. U drugoj polovici 19. stoljeća članovi engleskog vojnog saniteta istraživali su tu bolest kod svojih jedinica na Malti, gdje je otkriven uzročnik bolesti i ustanovljeno da se bolest prenosi na čovjeka od koza preko mlijeka i mliječnih proizvoda. Kasnije su jednaki ili slični uzročnici nađeni i u drugim krajevima svijeta, i kod drugih životinja. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH od 2000. do 2011. godine registrirano je 2306 slučajeva humane bruceloze. Rasprostranjenost humane bruceloze u BiH doživjela je vrhunac 2008. godine kada je ukupno prijavljeno 994 slučaja (778 slučajeva u Federaciji BiH, 216 slučajeva u Republici Srpskoj). Epidemijsko javljanje ove bolesti upozorava da je bruceloza rastući javno-zdravstveni problem u BiH. O veličini tog problema govore i podatci da je te, 2008. godine, u zemljama Europske unije registrirano manje slučajeva bruceloze nego u BiH. Stoga danas bruceloza u BiH predstavlja ozbiljan problem, i to ne samo zdravstveni.

Bruceloza je zoonoza uzrokovana različitim vrstama brucela. Brucellae su maleni unutarstanični bacili i postoji ih četiri vrste koje uzrokuju bolest kod ljudi. Posljednjih godina incidencija bruceloze čak je u porastu. Glavni razlog tomu je sve masovniji i intenzivniji uzgoj domaćih životinja u različitim nerazvijenim zemljama uz zadržavanje tradicionalnih metoda stočarstva. Ostali razlozi uključuju razne lokalne tradicije u prehrani, niska razina osobne higijene i higijene okoliša, način obrade mlijeka i mliječnih proizvoda te intenzivniji lokalni i međunarodni prijevoz životinja. Izvor zaraze kod bruceloze su životinje. Zaražene životinje svojim mlijekom, te drugim sekretima i ekskretima, mogu izlučivati brucele mjesecima i godinama. Izlučene bakterije dugo se zadržavaju na vlažnoj zemlji i vodi te tako predstavljaju izvor infekcije i za druge životinje. Glavni putovi prenošenja zaraze na ljude su: 1) izravni kontakt sa zaraženim životinjama, 2) udisanje zaraženog aerosola (zraka), 3) konzumacija mlijeka, mliječnih proizvoda i sirove hrane zaraženih životinja. Ulazno mjesto infekcije obično je sluznica dišnih putova, konjunktiva, sluznica probavnog sustava ili koža. Bruceloza se javlja i kao profesionalna bolest mesara, ratara, stočara, veterinara, laboratorijskih radnika i uzgajivača pasa.

Znojenje, glavobolja, bol

Inkubacija kod bruceloze znatno varira i u prosjeku traje 5 - 21 dan, ali period između ulaska uzročnika u organizam i pojave simptoma bolesti može potrajati i 6 - 9 mjeseci. Bolest obično počinje općim simptomima. Početak bolesti može biti nagao sa zimicom, vrućicom, znojenjem, te se ne razlikuje od početka mnogih drugih bolesti. Može početi i drugim simptomima kao što su nesposobnost za rad, umornost, depresija, glavobolja, boli u udovima i slično. Gotovo je konstantan i dominantan simptom bruceloze velika slabost koja se očituje onda kada bolesnik ustaje iz kreveta ili već kod i najmanjeg fizičkog napora. Temperatura se postupno diže, a povišenju temperature obično prethodi osjećaj zimice, groznice ili treskavice. Kao tipičan primjer bruceloze javlja se već rano jako noćno znojenje. Istodobno se javlja glavobolja, boli u mišićima vrata i iznad križa, te boli u najrazličitijim dijelovima tijela. Za brucelozu su prilično tipične boli u zglobovima s oteknućem tkiva oko zglobova. Od probavnih simptoma prevladava gubitak teka i zatvor stolice, no bolest može početi i proljevom. Kod polovice bolesnika javlja se i otok slezene i limfnih čvorova, rjeđe jetre. Nakon nekoliko dana opisani simptomi bivaju izrazitiji, a temperatura viša. Kod većine slučajeva temperatura se kreće od jutarnjih 36,5 ˚C do večernjih 40 ˚C. Bolesnik se obično ujutro osjeća dobro a predvečer se s porastom temperature i glavobolje stanje pogoršava. Noću bolesnika muči nesanica, a pred jutro temperatura pada uz obilno znojenje. Zbog anoreksije bolesnik gubi na težini. Od strane nervnog sustava javljaju se nervoza s grubim drhtanjem prstiju i jezika, razdražljivost i depresija. U kasnijoj fazi zbivaju se trajne i kronične promjene većinom samo u jednom organu ili organskom sustavu.

Među organe i tkiva koji su kod bruceloze češ­će pogođeni su limfni sustav, jetra, koštana srž, slezena, mokraćni sustav, rjeđe dišni sustav, kosti i mišići, kardiovaskularni sustav, živčani sustav, oko i koža. Značajan simptom bruceloze su boli u udovima zbog brucelozne upale mišića, perifernih živaca, gnojne upale zglobova i kostiju. Od zglobova najčeš­će je zahvaćen gležanj pa koljeno i kuk te kralježnica. Na srcu se mogu javiti upale srčanog mišića, a na središnjem živčanom sustavu meningitis, upala mozga i slično. Osim opisanih akutnih i kroničnih kliničkih slika bruceloze, ima s jedne strane i posve laganih oblika s kliničkom slikom „gripe”, s kratkotrajnim povišenjem temperature i samo s općim simptomima, s druge strane bolest može završiti i smrću. Prema tome, klinička slika bruceloze je vrlo šarolika.

Liječenje antibioticima

Bruceloza se liječi različitim kombinacijama antibiotika. Danas se zahvaljujući modernim antibioticima znatno smanjio broj kroničnih bruceloza i smrtnost.

Najučinkovitiji način smanjenja učestalosti bruceloze u goveda, ovaca i koza je dosljedno cijepljenje životinja. Kuhanjem i pasterizacijom mlijeka, i upotrebom samo pasteriziranog mlijeka za pravljenje mliječnih proizvoda, zaštićuje se pučanstvo od infekcije brucelom preko hrane. Osobe koje su po svojoj profesiji izvrgnute infekciji brucelama zaštićuju se od nje nošenjem zaštitnih rukavica te zdravstvenim posjećivanjem i upozoravanjem na mogućnost infekcije preko kože.

Izvor:
Svjetlo riječi