Objavljeno:
28. 06. 2018. 11:15

Konvertibilna marka 22. lipnja obilježila je 20 godina svoga postojanja. Ideja o njenom uvođenju kao jedinstvenoj valuti Bosne i Hercegovine, prihvaćena je prilikom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.

Piše: Željko Bošnjak

Nacionalnom valutom Bosne i Hercegovine službeno postaje 22. lipnja 1998. godine. Tom objavom, konvertibilna marka zamjenjuje dotadašnji bosanskohercegovački dinar, hrvatsku kunu te dinar Republike Srpske. Kao i sve ostale valute svijeta, konvertibilna marka ima svoju prepoznatljivost, zaštitne znakove i specifične simbole. Motive njezinih novčanica krase znameniti književnici Bosne i Hercegovine, kao i razni motivi njezinog naroda. Danas kada materijalno posjedujete konvertibilnu marku, bilo kao novčanicu s likom Maka Dizdara ili pak kovanicu s motivom goluba mira – kroz glavu vam prolaze misli, što s njom možete ili ne možete kupiti. Na raspolaganju imate mnogo izbora, dok u vrijednost svoje valute uopće ne sumnjate. S razlogom, jer konvertibilna marka je oduvijek prihvaćana kao stabilna i sigurna valuta. Vašu mogućnost da s njom možete kupovati na prostoru cijele naše zemlje, osigurala je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Kao glavna financijska institucija u cijeloj državi, Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu CBBiH) konvertibilnoj marki održava monetarnu stabilnost i upravlja njezinim deviznim pričuvama. Isto tako definira njezin izgled, pomaže u održavanju platnih i obračunskih sustava, te definira i kontrolira provođenje monetarne politike u Bosni i Hercegovini.

Tečaj konvertibilne marke

Uz odluku o izboru konvertibilne marke kao jedinstvene valute u Bosni i Hercegovini, odgovorne vlasti u državi su trebale odabrati i vrstu tečaja pomoću kojeg bi konvertibilnoj marki u svakom trenutku mogli izračunati vrijednost prikazanu u drugim valutama. Na raspolaganju su imale izbor između varijabilnog (promjenljivog-fluktuirajućeg) ili fiksnog (nepromjenljivog) deviznog tečaja. Kao najbolje rješenje za vrijeme poslijeratnih okolnosti, odlučeno je da se konvertibilna marka veže za tadašnju njemačku marku, odnosno danas za euro – po fiksnom tečaju. Točnije, konvertibilna marka se tada vezala za njemačku marku na temelju vrste fiksnog tečaja nazvanog tečajem valutnog odbora (engl. currency board). Uz mnoštvo svojih prednosti i mana, spomenuti tečaj se odlikuje po čvrstim pravilima, prema kojima se domaća valuta može emitirati samo uz 100 % pokrića u stranoj valuti. Zbog toga, mnogi ekonomski stručnjaci često znaju i upozoravati na manjkavost i moguće posljedice ovakve vrste tečaja. Usprkos svemu, on se koristi i danas, a zbog samog načina njegove provedbe u Bosni i Hercegovini, Europska Unija je nedavno dodijelila najviše ocjene instituciji CBBiH.

S fiksnim tečajem vezanim za euro, vrijednost konvertibilne marke na tržištu novca se uvijek izračunava u odnosu na tržišnu vrijednost eura – koja se mijenja, te po unaprijed utvrđenom omjeru – koji je nepromjenljiv. Stoga svaki rast vrijednosti eura ujedno znači i rast vrijednosti konvertibilne marke. Jednako tako, pad vrijednosti eura paralelno smanjuje i vrijednost konvertibilne marke. Trenutni tečaj 1 konvertibilne marke na tržištu novca iznosi 0,51 €. To znači, kada želite eurima kupiti 1 konvertibilnu marku, već unaprijed znate da zbog fiksnog tečaja trebate izdvojiti 0,51 €. Odnosno, kada želite prodati 1 €, za njega ćete uvijek dobiti 1,96 konvertibilnih maraka. Prilikom trgovanja s valutama korisno je znati – međunarodna oznaka za konvertibilnu marku je BAM.

Kada je 2002. godine Euro postao nacionalna valuta većini zemalja tadašnje Europske Unije, konvertibilna marka je svoje fiksno vezivanje za njemačku marku zamijenila za fiksno vezivanje za euro. Osim ove izmjene, uvođenje eura nije polučilo drugih izmjena u načinu funkcioniranja konvertibilne marke. Tako nacionalnom valutom Bosne i Hercegovine nije postao konvertibilni euro, već se zadržao stari naziv konvertibilna marka. Tečaj koji je do tada vrijedio, iznosio je 1 KM = 1 DM.

Porijeklo naziva konvertibilna marka

Savezna Republika Njemačka je oduvijek bila među razvijenijim državama svijeta, pa je i njena tadašnja valuta – njemačka marka, bila pojam svjetski snažne valute. Kako se njemačka marka obično koristila na području cijele Bosne i Hercegovine, njezin uhodani naziv je garantirao da će i novonastala valuta koja sadrži riječ marka, biti prihvaćena svim stanovnicima Bosne i Hercegovine. Sa željom da dodatno naglase povjerenje građana kako CBBiH i država osiguravaju njezinu zamjenjivost (konvertibilnost), vlasti Bosne i Hercegovine su dodale i riječ konvertibilna, što je u konačnici rezultiralo punim nazivom današnje valute. Gledajući sadržajno, sama riječ marka potječe od njemačke riječi Goldmark – što doslovno možemo prevesti kao zlato (njem. Gold – zlato; markiren – označiti). Taj naziv, svoje korijene pak vuče iz vremena zlatnog standarda, kada se vrijednost mnogih svjetskih valuta određivala u uvijek cijenjenom zlatu.

Stoti dio njemačke marke – pfennig, jednako tako je uzor nastanku stotog dijela konvertibilne marke – feninga. Točnije, prilikom definiranja stotog dijela konvertibilne marke, namjera je bila da se isti nazove baš kao i njemački pfennig. Međutim, prilikom njegove proizvodnje napravljena je tipografska pogreška i umjesto željenog pfenig napisano je fening. Kako se pogreška odmah nije ispravila, već se vrlo brzo proširila među cijelim stanovništvom, njezin pogrešno napisani naziv je slučajno postao i službeno usvojeni naziv. Jedino za razliku od konvertibilne marke, fening – kao valuta u Bosni i Hercegovini, nema dodatak konvertibilni. Što se tiče same riječi pfennig – njegovo porijeklo se veže iz vremena srednjeg vijeka, kada su novac predstavljale male i ravne metalne pločice (njem. Pfanne), a koje su bile iskovane u obliku medalje.

Tiskanje konvertibilne marke i njezino povlačenje iz uporabe

Kontrolu i nadzor nad količinom konvertibilnih maraka koje kruže među stanovništvom, provodi CBBiH. Preko svojih jedinica i poslovnih banaka, novac putem kredita plasira do realnog sektora, poduzeća i u krajnosti do cijelog stanovništva. To u biti predstavlja definiciju kako CBBiH proizvodi novac. Međutim, strojno tiskanje novca kao i proizvodnja metalnih kovanica, obavlja se u specijaliziranim tiskarama za visokokvalitetno i sigurno printanje, odnosno u posebnim industrijskim postrojenjima za kovanje novca. Danas to mogu biti razni novčarski zavodi, kovnice i slična specijalizirana poduzeća. Tako je uz nadzor i po uputama CBBiH, većinu današnjih novčanica konvertibilne marke tiskala francuska tiskara Francois-Charles Oberthür iz Pariza, dok je novčanicu od 200 KM tiskala austrijska tiskara Österreichischer Banknoten- und Sicherheitsdruck GmbH (OeBS) iz Beča. Dakle, sve novčanice konvertibilne marke koje su ikada služile ili još uvijek služe kao zakonsko sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini, tiskane su u zemljama Zapade Europe. Slična je priča i s kovanicama. Njihova proizvodnja je rađena u kovnici Royal Mint iz Velike Britanije.

U proteklih 20 godina, novčanice konvertibilne marke su tiskane u serijama za 1998., 2002., 2007., 2008., 2009. te 2012. godinu. Kovani novac je proizveden u serijama za 1998. i 2000. godinu, zatim svaku godinu od 2002. do 2009. godine te za 2011. i 2013. godinu.

Uz plasiranje novih, CBBiH prati i stanje postojećih novčanica i kovanica konvertibilne marke, koje svojom kvalitetom, ali i propustima ne zadovoljavaju zakonske kriterije za njihovu daljnju uporabu. Tako su u proteklih 20 godina, a sukladno važećim propisima CBBiH, iz uporabe povučene novčanice konvertibilne marke u apoenima (iznosima na koji glasi valuta) od 50 feninga (31. ožujka 2003.), 1 KM (31. prosinca 2008.) te 5 KM (31. prosinca 2009.). Sve spomenute novčanice imale su rok od kojeg su prestale vrijediti kao zakonsko sredstvo plaćanja i od kojeg se više nisu mogle koristiti za podmirivanje bilo kakvih obveza.

Osim zamjene novčanica ili kovanica koje prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja, CBBiH preko komercijalnih banaka redovno zamjenjuje i oštećene novčanice i kovanice koje sukladno propisima ne ispunjavaju uvjete za njihovu daljnju uporabu. To su prvenstveno jako istrošene ili oštećene novčanice te kovanice s vidljivim tehničkim oštećenjima, promjenama boje uslijed korozije i sl. Ovu zamjenu CBBiH obavlja u punom iznosu i bez ikakve naknade.

Ako ste pak kojim slučajem pronašli neku od nabrojenih novčanica – koje više nisu zakonsko sredstvo plaćanja i kojima je istekao rok zamjene, još uvijek postoji način kako ih možete pokušati naplatiti. Da zamjena nevažećih novčanica ponekad nije jedino ili najisplativije rješenje, pokazat će primjer papirne novčanice u vrijednosti od 1 KM. Naime, nedavno je jedan kolekcionar iz Zagreba preko internet stranice eBay, prodavao svoju papirnatu 1 KM za 899 $. U vrijednosti konvertibilnih maraka to iznosi otprilike 1.630 KM. Drugi je korisnik istu novčanicu prodavao još skuplje. On svoju 1 KM nudi za nevjerojatnih 1.800 $, a to je približno 3.260 KM. Spomenuti korisnici su zapravo vlasnici novčanice od 1 KM, ali s likom Ive Andrića – emitirane 1998. godine u prvoj seriji za Republiku Srpsku. Te su novčanice postale nevažeće odmah nakon svoga emitiranja, jer su imale ćirilicom pogrešno napisano prezime spomenutog pisca. Stoga nikad nisu ni bile u službenoj uporabi i rijetko koja osoba je uspjela steći njihov primjer. Pretpostavlja se kako ih danas ima još samo 0,01 %, dok su ostale uglavnom spaljene već u 1998. godini.

Dizajn konvertibilne marke

Dizajn novčanica konvertibilne marke, predstavljen je 21. januara 1998. godine. Iako su sudjelovali u njegovom definiranju, članovi predstavništva Bosne i Hercegovine dugo vremena nisu imali jedinstvenu odluku oko odabira konačnog dizajna buduće valute. Tako su izgled i karakteristike željenih apoena, odredili tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp i guverner Peter Nicholl. Njihov dogovor je bio kako će sve novčanice konvertibilne marke krasiti likovi poznatih bosanskohercegovačkih književnika, iz redova sve tri nacionalnosti. Predsjedništvo BiH je nakon četiri ipak pokazalo veću odlučnost. Prilikom uvođenja novčanice u apoenu od 200 KM, s prvom održanom sjednicom zajednički je odlučeno kako će ona biti plave boje i da će njezin dizajn krasiti lik nobelovca Ive Andrića, dok će na njezinom naličju biti motiv Ćuprije na rijeci Drini.

Tako danas novčanice konvertibilne marke predstavljaju izdani apoeni na 5 iznosa: 10, 20, 50, 100 i 200 KM. Prve četiri novčanice su proizvedene u dvije varijante – za dva entiteta u državi, dok je jedinstvena novčanica od 200 KM izdana za područje cijele Bosne i Hercegovine. Međutim, izdavanje različitih novčanica za različite entitete nije ograničavalo platni promet, jer su obje varijante korištene širom države. Štoviše, njihovo masovno miješanje obavljala je i sama CBBiH. Osim ovih novčanica, postojale su još i novčanice od 50 feninga, 1 i 5 KM, a koje su povučene iz upotrebe i više nisu zakonsko sredstvo plaćanja.

Što se tiče kovanica konvertibilne marke, službeno u upotrebi se koriste kovanice od 5, 10, 20 i 50 feninga te kovanice od 1, 2 i 5 KM. Sve kovanice s apoenom do 2 KM su izrađene od čelika premazanog niklom ili bakrom. Za razliku od njih, kovanice od 2 i 5 KM su nešto veće i sastoje od dva prstena. Unutrašnjeg prstena izrađenog od bakar-nikla i sive boje – kod kovanica od 2 KM te nikl-mesinga i zlatne boje kod kovanica od 5 KM. Vanjski prsten kod kovanice od 2 KM je izrađen od nikl-mesinga i zlatne boje, a vanjski prsten kod kovanice od 5 KM je izrađen od bakar-nikla i sive je boje. Dizajner svih kovanica konvertibilne marke je bio bosanskohercegovački umjetnik Kenan Zekić.

Prva serija kovanoga novca u apoenima od 10, 20 i 50 feninga, izdana je 9. prosinca 1998. godine. Kovanice u apoenima od 1 i 2 KM prvi put su izdane 31. srpnja 2000. godine, dok su kovanice u apoenima od 5 feninga i 5 KM prvi put izdane 5. siječnja 2006. godine. Na licu kovanica od 5, 10, 20 i 50 feninga, iskovana je karta Bosne i Hercegovine, a preko nje je ispisan točan iznos apoena na koji ona glasi. Njihovo naličje sadrži iskovanu zastavu Bosne i Hercegovine. Na licu kovanica od 1, 2 te 5 KM dominiraju same oznake navedenih apoena, a njihovo pak naličje prikazuje državni grb – kod 1 KM te golubove mira kod 2 i 5 KM.

Novac s greškama

Novčanice konvertibilne marke su u svojoj relativno kratkoj povijesti imale dosta pogrešaka. Iako se pogreške na službenim valutama mogu dogoditi svakoj suvremenoj državi, slučaj s Bosnom i Hercegovinom je tako specifičan da se njezine pogreške donekle mogu nazvati i smiješnima. Njihov poduži popis ukazuje nam kako se nekad od jednostavnog može napraviti komplicirano, odnosno kako ponekad i jako važne kontrole mogu imati velike propuste.

Pogreške konvertibilne marke:

  • Prva serija novčanica iz 1998. godine nije imala prikazanu godinu izdavanja, a trebala se nalaziti na svakom licu novčanice, u desnom donjem kutu ispod potpisa guvernera CBBiH.
  • Novčanica od 5 KM je proizvedena s greškom na naličju. Naime, ćirilicom je napisana vrijednost PET КОНВЕРТИБИЛНИХ МАPАКА umjesto ПЕТ КОНВЕРТИБИЛНИХ МАРАКА.
  • Novčanica od 5 KM za Republiku Srpsku i Federaciju BiH, imala je isti motiv na licu i naličju, a razlikovala se samo u redoslijedu ćiriličnog i latiničnog pisma.
  • Kod svih novčanica do 100 KM, u sigurnosnoj traci je pogrešno otiskana skraćenica Centralne banke BiH i to ЏББХ (DžBBH) umjesto ЦББХ.
  • Naziv stotog dijela konvertibilne marke nije bio istovjetan na novčanicama (Pfenig – Пфениг ) i kovanicama (Fening-Фенинг).
  • Novčanica od 10 KM s dizajnom za Republiku Srpsku ima latinicom ispisano ime Aleksa Šantić, iako je isto trebalo biti ispisano ćirilicom.
  • Novčanica od 50 feninga povučena je iz opticaja 31. ožujka 2003. godine. Na njenom licu i naličju riječ pfening je odštampana bez n (pfenig).
  • Štamparskom pogreškom u imenu Ive Andrića – koje je ćirilicom napisano kao Андриђ (Andriđ), novčanica od 1 KM za područje Republike Srpske nikada nije puštena u opticaj.

Krivotvorenje i zaštita konvertibilne marke

Novčanice konvertibilne marke trenutno sadrže četiri različita stupnja zaštite od krivotvorenja:

  • zaštitna obilježja za javnost, koja se mogu provjeriti bez ikakve opreme,
  • zaštitna obilježja za stručne osobe, koja su vidljiva samo uz pomoć odgovarajuće opreme,
  • strojno čitljiva obilježja koja prepoznaju uređaji za brojanje i sortiranje novca,
  • zaštitna obilježja koja su namijenjena isključivo za provjeru na uređajima u CBBiH.

CBBiH redovito prati razvoj zaštitnih obilježja novčanica i kovanica konvertibilne marke, u skladu s najnovijim tehnološkim standardima. Tako su u proteklih 20 godina, određena dodatna zaštitna obilježja – prvenstveno zbog poboljšanja njihove kvalitete i trajnosti, lakšeg prepoznavanja u javnosti i posebno zbog sprečavanja njihova krivotvorenja. Propisi CBBiH kao i njihove službene internet stranice, sadrže detaljni popis svih zaštitnih obilježja konvertibilne marke. Tako je opisana kontrola ispravnosti pomoću vodenog znaka i zaštitne niti s tekstom. Zatim kontrole pomoću prozirnoga registra i zaštitne niti (Motiona), kontrole iridescentne trake (prelijevanje boja) i kontrole pomoću dubokoga tiska.

Usprkos svemu, u Bosni i Hercegovini i dalje postoji velik broj krivotvorenih novčanica. Najviše se pojavljuju lažne novčanice od 20 i 50 KM, a zadnje vrijeme se pojavljuju i lažne kovanice od 5 KM. Kako bi poštedjeli građane ovakvih situacija, CBBiH preporučuje kupovinu konvertibilnih maraka direktno u bankama ili ovlaštenim centrima. Ako građani kojim slučajem steknu neku od krivotvorenih konvertibilnih maraka, zakon nalaže da su istu dužni odmah prijaviti policiji. Kako tim postupkom ne dobivaju nikakvu naknadu za svoje dobro djelo, oni posežu i za drugim rješenjima. Manje puta ih odluče uništiti i sami, dok ih najvećim dijelom nastave koristiti i dalje kao da su ispravne. To se svakako ne preporučuje, jer svako vaše plaćanje krivotvorenim novčanicama ili kovanicama nosi rizik kako ćete baš vi biti uhvaćeni, a zatim i optuženi kao krivotvoritelj lažnoga novca.

Budućnost konvertibilne marke

Kako bi obilježile određeni događaj, povijesno značajni trenutak ili postignuće određene osobe, mnoge središnje banke ponekad emitiraju posebne kolekcije kovanica vlastite valute. Tako je i CBBiH s ciljem obilježavanja početka novog tisućljeća, izdala poseban numizmatički set pod nazivom Milenijum 2000. Ovaj komplet u boji od tvrdog sjajnog papira s necirkuliranim kovanicama od 10, 20 i 50 feninga te 1 i 2 KM, može se nabaviti isključivo u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine po cijeni od 13 KM. Kao takav, on predstavlja vrijedan suvenir svakom numizmatičaru, a pored standardnih kovanica konvertibilne marke koje nikada nisu bile u optjecaju, sadrži i detaljni opis svih njihovih karakteristika.

U 2018. godini obilježava se 20 godina postojanja konvertibilne marke. Sličnu promociju njezinog postojanja i nakon dva desetljeća, CBBiH trenutno nema u planu. Međutim, poznavajući trenutne društvene prilike u Bosni i Hercegovini – prvenstveno u pogledu političkog okruženja, već samo postojanje konvertibilne marke – s ne tako velikim turbulencijama, kroz proteklih 20 godina dovoljan su razlog da je smatramo uspješnom. U budućnosti će razvoj tehnologije još više pridonijeti razvoju metoda njihove zaštite od krivotvorenja, a jačanjem ekonomije u Bosni i Hercegovini, može se očekivati i njihovo ponovno tiskanje kao i pokretanje drugih ideja oko politike njezina deviznoga tečaja.

Izvor:
Kalendar sv. Ante