Objavljeno:
23. 09. 2022. 12:30

Odabirom pravih filmova, gledanje filmova može biti povlaštena prilika da potaknemo svoju maštu, pročistimo savjest, razmislimo o misterijama života i čovječanstva ili jednostavno produbimo shvaćanje svijeta koji nas okružuje. Ako filmove gledamo pažljivo i sa razumijevanjem iz njih ćemo izvući pouke koje mogu promijeniti način na koji vidimo svoje živote.

Postoji mnogo filmova različite tematike, ali i onih religioznih koji pozivaju gledatelje na dublje promišljanje o svijetu koji poznajemo i koji nas dovode u dodir s dimenzijama života koje bi inače izmakle našoj pažnji. U nastavku nudimo pregled nekoliko takvih filmova uz preporuku za gledanje jer su to filmovi koji nas potiču da se obračunamo sa samim sobom i misterijom ljudskog bića. Također, to su filmovi koji mogu iskovati veze zajedništva između religioznih i nereligioznih osoba, koje zajedno mogu razmišljati i preispitivati ​​dublje značenje onoga tko smo, tko smo bili i tko bismo mogli postati.

„Djeca čovječanstva” (Children of Men, 2006.)

Deseta i posljednja pošast koja je pogodila faraona i Egipćane bila je smrt prvorođenih. Za narod koji je otvrdnuo svoja srca i postao ohol, Bog je uklonio dar života. A zamislite što bi bilo ako bi Bog kaznio narod i kulturu koji su postali nepravedni i sebični, ne oduzimanjem života onima koji su već rođeni, nego ukidanjem dara začeća? I što ako se ne bi radilo o jednoj zemlji i samo jednom narodu, nego o svim zemljama i svim ljudima diljem svijeta? Umjesto obilja smrti, došlo bi do izostanka rađanja. 

Ono što bismo vidjeli je svijet kakav je zamišljen u filmu „Djeca čovječanstva” gdje se ne nudi objašnjenje zašto je rađanje prestalo; nema religioznog niti znanstvenog obrazloženja već film počinje prikazom svijeta u kojem se nitko nije rodio i nijedno novo dijete nije začeto već nekoliko desetljeća. U takvom svijetu trudnoća se tretira kao događaj od svjetsko-povijesnog značaja i smatra se čudom. Film se bavi temom korištenja čuda za vlastite ciljeve i potiče gledatelja da se upita kakva to osoba želi iskoristiti trudnu majku i njezino nerođeno dijete za promicanje vlastitog cilja?  Ili tko bi, nasuprot tome, stavio sve na kocku kako bi omogućio majci i djetetu da budu istinski slobodni?

„Shrek” (Shrek, 2001.)

 „Shrek” je animirani film o princezi Fioni koja se zbog prokletstva svake noći pretvara u ružnog ogra zbog čega pati jer smatra da princeza ne bi trebala biti ružna. Njena priča se dodatno komplicira time što se zaljubi u ogra, a ona smatra da po pravilima svih bajki „princeza i ružno stvorenje jednostavno ne idu zajedno”.

Ovaj film je obrnuta bajka, ona koja otkriva gledateljima koliko smo svi zarobljeni u pogrešnim vrijednostima i obrascima ponašanja i koja nas uči da ljepota nije unaprijed propisana već da je naš zadatak da je pronađemo i prepoznamo.

„Život drugih” (Das Leben der Anderen, 2006.)

Obraćenje je više od same promjene mišljenja. Pravo obraćenje je temeljna preorijentacija vas samih, preuzimanje novog cilja i novog poslanja.

Njemački film „Život drugih” govori o predanom službeniku koji je, u posljednjim godinama komunističke vladavine u Istočnom Berlinu, dao sve da podupre i očuva moć i autoritet države. Na jednom od svojih zadataka, službenik počinje preispitivati svoju lojalnost, a gledatelji bivaju uvučeni u priču koja će ih navesti da razmisle o pojmu odanosti, moralnosti i prihvaćanju obraćenja koje nam nameće naša nutrina.

„Dolazak” (Arrival, 2016.)

Primarna prepreka razumijevanju nekoga tko je drugačiji od vas je nemogućnost čovjeka da razmišlja van vlastitih iskustava i ustaljenih obrazaca razmišljanja. 

U filmu „Dolazak” dvanaest izvanzemaljskih brodova pojavi se na različitim lokacijama diljem svijeta. Da bi otkrili razlog posjetitelja iz svemira, koji komuniciraju vizualnim simbolima, protagonisti moraju nadići vlastiti način razmišljanja, govora i slušanja. 

Film prenosi poruku da moramo biti spremni na promjenu i otvoreni prema drugačijem da bismo mogli primiti nova znanja i tako i sami rasti.

„Mjesto tišine” (A Quiet Place, 2018.)

Suvremeni svijet zasigurno nije mjesto tišine. Toliko se toga događa da je teško čuti bilo što izdvojeno iz buke koja nas svakodnevno proždire. Ali što ako se sva buka koju smo proizveli odjednom okrene protiv nas? Što ako nas ta neprestana buka kojoj smo izloženi, umjesto dugog, sporog, duhovnog i emocionalnog rasipanja koje u nama izaziva, jednostavno samo proguta? Ne figurativno već zapravo fizički pojede. 

„Mjesto tišine” je film koji prikazuje užas naše svakodnevice koju je kardinal Robert Sarah opisao kao tiraniju buke, film u kojem buka snosi trenutne posljedice po čovjeka. U tihom, sporom i promišljenom prikazu bliske budućnosti, ovaj film preispituje ono čime ispunjavamo svoj život: sve većom i većom količinom nefiltrirane buke.

„Misija” (The Mission, 1986.)

Smještena u Južnu Ameriku 18. stoljeća, „Misija” je priča o evangelizaciji, grijehu i iskupljenju, te oprečnim vizijama vjerske hrabrosti koje se na kraju svode na značenje euharistijske solidarnosti. 

„Sveti Filip Neri: Više volim nebo” (Preferisco il Paradiso, 2010.)

Radnja ovog talijanskog filma zasnovana je na stvarnim životnim događajima rimokatoličkog svećenika  Filipa Nerija koji je proglašen svecem. Film je dragulj koji prikazuje ono što svaka druga biografija svetog Filipa Nerija potvrđuje: da je ovaj čovjek radosti imao blagu i velikodušnu narav i osobnost kojom je posvuda pronosio svjedočanstvo tople kršćanske ljubavi.

„O ljudima i bogovima” (Des hommes et des dieux, 2010.)

Ovo je prekrasan i bolan prikaz života redovnika trapista iz Tibhirinea, koji žive i služe među muslimanskim stanovništvom Alžira. Tijekom Alžirskog građanskog rata 1996., sedam od devet redovnika je oteto i pogubljeno. Film govori o ljepoti i predanosti njihova kršćanskog života kroz intimne borbe redovnika suočenih sa smrtnom opasnošću i osobno propitkivanje odanosti Bogu i vjeri.

„Otpadnici” (Outcasts, 2017.)

Ovaj dokumentarni film vjerno prikazuje zahtjevan i opasan poziv evangelizacije koju provodi Franjevačka braća usred najnemirnijih mjesta i među najzanemarenijim ljudima diljem svijeta. Film nas vodi u zatvore Srednje Amerike, mračne ulice Londona i New Yorka te u najpodmukliju četvrt Irske gdje franjevci postaju „otpadnici” kako bi mogli pomoći i naviještati Isusa odbačenim ljudima koji žive na margini društva.

„Skriveni život” (A hidden Life, 2019.)

Ovo je priča o blaženom Franzu Jägerstätteru, skromnom austrijskom poljoprivredniku koji je zbog svoje katoličke vjere odbio uzeti oružje u ruke za Hitlerovu Njemačku te je zbog toga završio u zatvoru i postao simbolom kršćanske borbe protiv zla.

Izvor:
Our Sunday Visitor / Svjetlo riječi