Početna stranica » Glavna rijeka glavnog grada

Glavna rijeka glavnog grada

606 pregleda

Miljacka je rijeka koja teče kroz Sarajevo, a desna je pritoka Bosne. Nema svoj izvor jer nastaje spajanjem Paljanske Miljacke i Mokranjske Miljacke u maloj dolini poznatoj kao Sastavci. Miljacka je duga 35,9 km, dok je Paljanska duga 12,9 km, a izvire na nadmorskoj visini od 1010 m. Mokranjska Miljacka je nešto duža, 20,5 km, a izvire na 1135 m nadmorske visine.

Nakon Sastavaka Miljacka teče dalje kroz skoro neprohodnu sutjesku do Kozije ćuprije – prvoga kamenoga mosta iz perioda osmanske vladavine, a iz toga je razdoblja bilo pet kamenih i osam drvenih mostova. Svi su nastali u 16. i 17. stoljeću. U toj zoni prima i potok Lapišnicu kao desnu pritoku, a koji dotječe s jugoistočnih padina Crepoljskoga. Ove su padine poznate po kvalitetnom vapnencu koji se kroz povijest koristio u izgradnji Sarajeva, ali i danas.

Tu je još i Latinska ćuprija, vjerojatno najpoznatiji most u Sarajevu, jer je pored njega Gavrilo Princip 1914. godine izvršio atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda. Most je dobio ime Latinluk po dubrovačkoj koloniji koju je spajao sa središnjim dijelom grada, a izgrađen je krajem 18. stoljeća kao zadužbina trgovca hadži-Abdulaha Brige, te više puta obnavljan i proširivan. Od modernijih mostova zasigurno je najpoznatiji onaj na Skenderiji, nazvan Eiffelov most, jer je urađen prema konstrukcijskoj zamisli graditelja Eiffelovog tornja u Parizu, iako on nikada nije posjetio Sarajevo.

Nakon Kozije ćuprije u Miljacku se s desne strane ulijeva rijeka Moščanica koja s padina Crepoljskoga donosi vodu. Slijedi jedna zanimljiva pritoka – Bistrički potok – koji je skoro cijelim svojim tokom zatvoren i kanaliziran, a koji izvire na Trebeviću. Sa suprotne strane se do Miljacke spušta Sedrenički potok. Potom je tu Kevrin potok kao desna pritoka koji se ulijeva kod glavne Pošte. Na Skenderiji se kao desna pritoka ulijeva Koševski potok koji do Pionirske doline nosi ime Nahorevskoga potoka, a potom Koševskoga, te je pokriven, dok je do kraja 50-ih godina prošloga stoljeća tekao jednim dijelom današnje prometnice u Alipašinoj ulici. On dovodi vodu s Nahorevskih brda. Dalje, krećući se kroz Sarajevo dolazimo do Velešićkog potoka koji je izgubljen u betonu i cijevima, ali se u Miljacku ulijeva kod Zemaljskoga muzeja. Na Čengić Vili se ponovno s desne strane ulijeva Buća potok, a nešto niže i Boljakov potok. Tu je i niz još manjih potoka koji su se tijekom vremena i urbanizacije grada izgubili.

Nekada je Sarajevo na Miljacki imalo i svoje kupalište kada je na Bentbaši urađena ustava, te se voda akumulirala u malo umjetno jezero tijekom ljeta. Bilo je to kultno okupljalište mladih pa je opjevano u brojnim ljubavnim pjesmama, ali i sevdalinkama.

Od Sarajeva do ušća u Bosnu Miljacka predstavlja mirnu rijeku, reguliranu i svedenu u betonu, te joj je tok kroz grad do ušća dug 21,2 km u pravcu zapada. Nešto niže od Bojnika ulijeva se u Bosnu na nadmorskoj visina od 490 m.

Područje kojim protječe Miljacka je Dinarsko, vapnenačko s brojnim kraškim fenomenima što se najbolje može vidjeti u njenom gornjem toku između Pala i Baščaršije. Na prilično neprohodnim mjestima se nalaze okomite litice koje se spuštaju do samoga korita rijeke. Za razliku od gornjega toka, od Sarajeva do ušća, Miljacka se probija kroz naslage miocenskih glinaca, te pred samim ušćem kroz fluvisolne nanose.

Od drveća uz rijeku, pored joha i vrba, nalazimo javore, lipu, grab, jasen, divlju trešnju, a ima i rijetkih vrsta drveća poput tise i javora gluhaća na izlasku iz kanjona.

Riječna fauna je u prošlosti bila vrlo brojna dok je današnja brojnost prilično narušena. Od ribljih vrsta u donjem toku najčešće nalazimo klena koji je adaptiran na veliko zagađenje vode. Salmonidne vrste, pastrvu, nalazimo u gornjem toku.

Najupadljiviji predstavnici faune ptica su sokolovke koje se gnijezde na liticama i velikom drveću duž rijeke. Danas se i močvarice javljaju u velikom broju, naročito patke i čaplje u donjem dijelu vodotoka koje su se već udomaćile tako da ih nalazimo u dijelu rijeke koja protječe samim gradom.


Ulomak je iz knjige “Rijeke Bosne i Hercegovine” prof. dr. Dalibora Balliana koju možete pogledati na linku. Knjigu također možete naručiti pozivom na broj telefona: 033 726 200; e-mailom na [email protected] ili posjetite naše knjižare u Vitezu i Livnu.