Početna stranica » Istarski dragulj zelenila i kamena

Istarski dragulj zelenila i kamena

255 pregleda

Brijunsko otočje prema legendi je nastalo marom nebeskih anđela koji su u Božjoj vreći nosili raj. Dođe ljubomorni anđeo i razbi vreću i prosu raj po istarskoj zemlji, sunčanoj i pitomoj, plodnoj i škrtoj, koju oplakuje plavo more. Rastuženi anđeli prikupiše djeliće raja, među razasutim kamenjem, zaštitiše morskim valovima i smjestiše ih uz jugozapadnu obalu Istre, na samom izlazu iz pulske luke.

Taj istarski dragulj od zelenila, crljenice i bijeloga kamena, površine od dvije tisuće i sedamsto hektara, sastoji se od dva otoka
Veliki i Mali Brijun, odijeljena uskim i plitkim kanalom Tisnac i dvanaest otočića: Sv. Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj/Jegulja, Pusti/Madona, Vrsar, Sv. Jerolim, Kozad i najstariji Vanga/Krasnica, u obliku osmice i najzapadnija točka Hrvatske.

Otočje vrana

Brijuni su Božja slika prirode s oko sedamsto vrsta raslinja i oko dvjesto i pedeset vrsta ptica. U 4. st. naziva se Otočje vrana. Tu se na pojedinim otočićima gnijezdi vranac kukmaš, galeb i čigra. Veliko jezero obraslo trskom raj je za gniježđenje trstenjaka, kokošica, liske, malog gnjurca i divljih pataka.
Makija, četinari, šuma hrasta, crnike, lovora, silna raskoš zelenila, uređena i ugodna, uz blagu klimu, omiljeno su mjesto stranim i domaćim posjetiteljima kojima drveće za iskazanu ljubav uzvraća ljekovitim hladom pod svojim krošnjama, širokim i
dvadesetak metara.

Duboko u kopno uvučeni zaljevi i dobro branjeni visinski položaji osigurali su neprestano djelovanje čovjeka na Brijunima od prapovijesti do najnovijega doba. Tu je čovjek
svojom rukom oplemenio djeliće šume u pejzažne perivoje i prostrane travnjake stvorivši pitomi sklad, jedinstven krajobraz na hrvatskoj obali Jadrana. Nacionalnim parkom proglašeni su 1983., a sadašnje granice utvrđene 1999. obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem površine 33,9 kilometra kvadratna. Dužina obalne linije svih otoka iznosi oko 47 kilometara. Obale su uglavnom niske i kamenite, dovoljno pristupačne, dok neke uvale obiluju pijeskom i šljunkom. Vapnenasti bijeli kamen, ali tvrd i lomljiv, nadahnuo je i pradavne graditelje da svojom vještom rukom od njega stvore mnoge prekrasne bijele gradove na jadranskoj obali, čak i Dvorsko kazalište – Burgtheater u Beču.

Tragovima dinosaura

Na Brijunskom otočju, koje je do prije desetak tisuća godina bilo sastavni dio istarskoga kopna, zbog blage klime i pogodnih zemljopisnih uvjeta, idealno stanište pronašle su istarske trave: morska makovica, divlji krastavac… Svoj tisućljetni raj doživjela je i jedna impresivna maslina,
stara oko 1600 godina.

U mezozoik – kredo parku na rtovima Pogledalo, Ploče, Plješivac i Debela Glava sačuvani su pradavni tragovi velikih guštera, dinosaura, i posjetitelju se može posrećiti da slijedi njihove tragove.

Na Zelenikovcu je nesvakidašnji koloplet zanimljivih geološko-paleontoloških fosila, izumrlih puževa nerinea, kućice raznih oblika i veličina te koštana breča. Uz fosilne ostatke namjernik može uživati i u tragovima antičkih građevina oko kojih se u novije doba dekorativno uklopilo suvremeno ozračje okolnoga prostora.

Brijuni prošloga stoljeća

Brijuni su prepuni različitih bogatih ostataka, starih i prastarih života gdje su se izmjenjivala prapovijesna plemena čiji tragovi ljudskoga
djelovanja sežu do trećega tisućljeća pr. Krista. Na njima su tada
živjeli neidentificirani ratari, stočari, lovci
i ribolovci koji su oružje i oruđe izrađivali od kostiju, pruća i kamena…

Za Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću pr. Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima Istra i dobi ime. Njih nasljeđuju Rimljani, a od 6. do 8. st. Bizantinci. Iako su tijekom povijesti najviše bili u rukama Venecije, ipak Brijuni, kakve danas poznajemo, svoj uzlet postižu 1893. i djelo su austrijskoga industrijalca Paula Kuppelwiesera, vlasnika Brijuna, koji je krajem 19. st. kupio cijelo otočje (malarično, zapušteno) i učinio ga ekskluzivnim, mondenim ljetovalištem i lječilištem tadašnje Austro-ugarske rivijere gdje se europska aristokracija otimala za prestiž biti viđena na golfu i polo turniru, u hotelu i kasinu. I tako se glas o Brijunima pročuo Europom i svijetom, što svjedoči osebujna knjiga Izgubljeni raj: Brijuni Marije Lenz Guttenberg, supruge dugogodišnjega brijunskog liječnika Otta Lenza. U njoj je zapisano da na Brijune pristižu istaknuti znanstvenici, umjetnici, političari, vojni zapovjednici… i da se isprepliću i prožimaju sudbine ljudi sa sudbinom prostora, individualne biografije s dramatičnom poviješću otoka, od 1906. do 1938. godine. Svoja je sjećanja Marija Lenz dovršila 1946., a zbog rata je morala napustiti otok koji je toliko voljela. U moćnome habsburškome carstvu, u kojemu je modernizaciju pratila znanost i napredak, Brijuni su postali svijet za sebe, topos supermoderne Mitteleurope. I u nekadašnjoj Jugoslaviji s Brozom, koji je na Otočje stigao 1947., nastavljaju svoju glasovitost i stječu status i famu ekskluzivnog miljea političkoga i diplomatskog, zatvorenog. Tako je bilo tih desetljeća, kada su Brijuni postali predsjedničkom rezidencijom. Uz političku elitu, tu se mogla vidjeti i filmska i glazbena, poput Elizabeth Taylor, Richarda Burtona, Sophie Loren, Placida Dominga ili princeze Caroline od Monaka, od kojih su neki imali sreću noćiti u luksuznim vilama poput Brijunke, Jadranke ili Bijele vile, koje su i danas rezidencijalne.

I prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održao je na njima poznati Brijunski sastanak, 31. srpnja 1995., na kojem je s generalima Hrvatske vojske dogovorio plan oslobodilačke vojno-redarstvene operacije Oluja. Sada su Brijuni fora vremena, kazalište Jurina i Franina, kojom se umjetnički, valjda prema zvjezdanim zaslugama, koristi obitelj Šerbedžija.

Mondeno lječilište

Iz Pule sam krenula za Fažanu i Vodnjan gdje sam hodočastila u crkvu sv. Blaža, poznatoj po relikvijama i Svetim Tijelima, s najvišim zvonikom u Istri. U automobilu mi moji domaćini Silvana i Ante Grgurević pričaju legendu kako je Vodnjan nastao iz igre sedam vila u kolonijalno doba Pule i da je bio poznat u rimsko doba, što svjedoči zapis iz 932. Pietra Candiana kojemu su istarski gradovi davali amfore dobrog vina. Fažana
u imenu krije ime poljske ptice fazana ili pak lončarstva jer je tu od posebne važnosti bila proizvodnja amfora. Doznajem i da se u to ribarsko naselje nakon bitke kraj Visa 1866. doselilo desetak obitelji iz Komiže. Kopnena legendarna Fažana, mjesto iz kojega se brodom putuje na Brijune, povezana je s otocima i tim brodskim vezama i upletena je u mnoge povijesne događaje. Ona pripada Porečko-pulskoj biskupiji, a čuvaju je njezini zaštitnici sv. Kuzma i Damjan.

Krenuvši Fažanskim kanalom, dubokim dvanaest metara, čini ti se da ploviš, a taj kanal, kad čovjek gleda s palube, djeluje kao da bi ga se moglo prekoračiti. I tako se na obzoru uz Sv. Jerolim i Kotež iz zelene crte rađa Veliki Brijun, najveći od 14 otoka brijunskoga arhipelaga koji je oplemenjen ljudskom rukom u skladni krajobraz otvorenih travnjaka i pejzažnih parkova s izuzetnim ostatcima graditeljske baštine i očuvanim raslinjem. Želim što prije kročiti stopom na pitomo otočje i vidjeti neolitsko naselje, poluzemunicu, ornitološki rezervat Saline, s tri zamočvarena jezera, mondeno ljetovalište i lječilište iz prošloga stoljeća, rezidenciju, koju su pohodili državnici iz trećine zemalja diljem svijeta i popet se na vrh Sv. Mikule i gledati istoimeni zaljev na Malom Brijunu, suhozid i gradine. Prošetati jednim od kamenoloma uz spomenik R. Kocha, bakteriologa koji je oslobodio otok od malarije.

Uvala Verige

S pomnjom gazim zeleno tlo na koje se, kako kažu, najčešće dolazi ovim brodom iz smjera Fažane. Dok gledam povijesne znamenitosti, čini mi se kao da osjećam bilo pradavnoga stanovnika što nam u nasljeđe baštinu ovu ostavi. Ovdje mi arheološki nalazi neumorno i živo pričaju priču o naseljenosti, o Rimskom Carstvu, kasnoj antici, istočnim Gotima i Bizantu, karolinzima i Veneciji.

Najpoznatija građevina je Kastrum, staro kasnoantičko i bizantsko naselje opasano debelim zidinama, s površinom većom od jednoga hektara gdje posljednji tragovi života datiraju iz mletačkoga doba. U njegovoj neposrednoj blizini je i trobrodna bazilika svete Marije iz 6. st., uz koju je benediktinski samostan. Crkva je obnovljena početkom 9. st., a u 13. st. pripada templarima. Ukidanjem templarskoga reda 1312., život u samostanu je zamro. U blizini je i crkva sv. Petra čiji je pod krasio trobojni mozaik. Uz samu lučicu hotela Istra, Neptun i Karmen stoji crkva sv. Germana iz 15. st. u kojoj je izložba istarskih i kvarnerskih fresaka i preslika glagoljskih natpisa-spomenika. U blizini je arheološki muzej, prirodoslovna zbirka…

Sjeverno, od uvale Verige, na brežuljku Gradina, smjestilo se prapovijesno naselje, utvrda iz brončanoga doba, s očuvanim bedemima i nekropolom, te ostaci polomljenoga koplja. Uzduž zaljeva, na zapadnoj obali, ostatci su raskošne rimske ladanjske vile iz 1. st. prije Krista, koja se sastojala od ljetnikovca i termi te hramova boga Neptuna i božice Venere. Uz ovu, mozaicima, freskama, skupocjenim mramorima opremljenu vilu, tu je još niz drugih vila i građevina smještenih na različitim stranama u uvali Verige. Pristup luci regulirao je lanac, verige, koji je povezivao suprotne obale, po čemu uvala i nosi ime.

Safari park

U turističkom vlakiću kroz safari i etno park, nastanjen životinjama poput somalijske ovce, lopatara, boškarina, izvornoga istarskoga goveda, istarske ovce, magaraca i jarca, simbola Istre, uživam u vizurama brijunskoga krajobraza prožetoga beskrajnim zelenilom iz kojega s vremena na vrijeme izroni poneki kaštel, kastrum, vidikovac, kamenolom, tvrđava ili čamčarnica, kažun ili neka druga divota i znamenitost. Ovdje, kao i u drugim hrvatskim nacionalnim parkovima, osjeća se pravi ugođaj netaknute prirode gdje životinje (zec, jelen i muflon) bezbrižno pasu travu kao da nikad nisu susrele ni vidjele čovjeka, ili zvijer.

Safari park utemeljen je 1978., na sjevernom rubu Velikog Brijuna, gdje se u ograđenom prostoru veličine devet hektara nastanjuju egzotični biljojedi: indijski slon, ljama, južnoamerička deva, za koju indijanska legenda kaže da je pripitomljena u najranije doba ljudskoga postojanja. Tu su i zebre, indijske krave i australski nojevi.

Najatraktivniji stanovnici otočja su slonica Lanka i legendarni papagaj Koki, rijetki primjerak žuto kukmastih kakadua koji žive i do sto godina, inteligentna, druželjubiva i umiljata vrsta ptice čvrsta kljuna i krijesta na glavi, koja obožava kupanje. Kao da se ovaj bijeli lukavac s nekoliko žutih pera, preobrazio u kakvoga turističkog radnika koji zna zabavljati, zavoditi i privući pažnju posjetitelja. Šepuri se i razgovara čak se želi i rukovati, on zasigurno zna i čuva mnoge tajne Brijuna. Sjećam se da je postojala još jedna zabavljačica. Bijela udomaćena koza pozirala je nekad podigavši prednje noge na šank čekajući da joj se posluži zdjelica vode.

Po završetku obilaska bilo je još vremena za opustiti se u kristalno čistom moru u sjeni maslina. Bila sam nedovoljno hrabra krenuti u pustolovinu istraživanja podmorja, iako je u meni tinjala želja vidjeti endemske periske, rakove, spužve, kornjače i božanstvenoga dupina. Odmarala sam pogled u tirkizno-modrom moru utonulom u zeleno otočje čije su uvale i brežuljci prošarani životnim bijelim istarskim kamenom. Uživala sam u daru i ugođaju netaknute prirode i pokušavala u mislima dozvati neviđene mogućnosti, ono brijunsko more kakvo je nekoć bilo.

Po Brijunima

Ako se ikada zaputite u NP Brijune, ne zaboravite posjetiti vidikovac na Ciprovcu, jedinstvenu inženjersku arhitekturu i Kupelwieserov mir, mauzolej obitelji Kupelwieser, posljednje počivalište vlasnika otoka. Vrijedi obići i kamenolome, koji sad izgledaju kao brežuljci i raj su za strastvene šetače.

Današnji Moderni Brijuni obuhvaćeni su interaktivnim vodičima koji obuhvaćaju sto QR kodova na tablama diljem NP-a postavljenih za informiranje posjetitelja kroz audiovizualni sadržaje, uz hrvatski, na pet stranih jezika.

Po otoku se može i biciklirati i obići podmorske poučne staze (oni koji znaju roniti). Ako ste ljubitelje golfa i tenisa, Brijuni su mjesto za vas. A tek svojoj sreći reći da vjenčanjem na Brijunima… Tu vas čeka ugodan smještaj u luksuznim hotelima Istra, Neptun i Karmen i vile Dubravka, Lovorka i Primorka, gdje se budi tajanstvena želja osjetiti mit modernoga, uz bogatu trpezu i poslugu u restoranu Galija, Neptun i Venera. Uz samu obalu su Kuća za brodice u kojoj se kroz Lenzove Šetnje po Brijunima vraćate u doba kada je tu živjelo oko 800 stanovnika, te ljetni restorani Karmen i Plaža. Uz svježu ribu i meso imaš i prekrasan pogled prema istarskom kopnu iz sjene stoljetnih borova.

Terasa restorana Školjka, između Sv. Germana i Kaštela, tijekom dana pruža okrepu jednostavnim jelima i osvježavajućim pićima, namijenjena dnevnim posjetiteljima.

Klima na Brijunima je blaga mediteranska, s mnogo sunca, ali i dosta vlage u zraku, što omogućuje bujanje zelenila i ugodan boravak na otočju. Možda vam se na otočju posreći doživjeti noć šišmiša ili sudjelovati s djecom u šumskoj pedagogiji, kroz igru, učiti o životu šume putem zvukova, zatvorenih očiju raspoznavati drveće po kori, listu i češeru, pratiti životinjske tragove i svladavati neravan šumski krajobraz.

I sama sam bila poput radoznaloga djeteta, dok sam plovila u brodu prema Brijunima, nestrpljivo sam priželjkivala kako ću vidjeti okamenjene otiske dinosaurskih stopa. Uspjela sam, ali to nije nikakvo čudo, jer na otoku ih ima više od dvjesto. U povratku mašem Brijunima i nazdravljam svim njihovim kulturama koje su kroz povijest ispunjavale hrvatsku obalu sjevernog Jadrana.

Priroda i čovjek darovali su Istri veličanstvene i nesvakidašnje spomenike.