Objavljeno:
31. 08. 2020. 11:30

U subotu, 29. kolovoza u Konviktu Franjevačke klasične gimnaziju u Visokom svečano je otvorena izložba Stoljeće Pave Anđelića. U veljači ove godine navršilo se točno 100 godina od rođenja Pave Anđelića u čiju je čast u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine otvorena izložba u znak sjećanja na njegov lik i djelo.

Dr. sc. Pavo Anđelić jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih medievalista koji su obilježili „zlatno razdoblje” istorijsko-arheološke znanosti u BiH. Anđelić je dao pečat proučavanju srednjovjekovne heraldike i sfragistike, popločao je puteve proučavanju istorijske geografije i toponomastike srednjovjekovnih bosanskih zemalja, te objavom monumentalnih monografija okrunio istraživanja stolnih mjesta bosanskih vladara. Bosna je bila njegova stalna inspiracija i opsesija, a Zemaljski muzej BiH institucija iz koje je djelovao skoro 30 godina.

Anđelić je rođen 1920. godine u Sultićima kod Konjica. Bio je učenik Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, a nakon toga studirao je pravo, potom povijest i arheologiju te bio jedan od vodećih bh. povjesničara i arheologa s naglaskom na istraživanju srednjovjekovne povijesti u Bosni i Hercegovini ostavivši dubok trag u svome znanstvenom radu.

Prigodom izložbe za Visoko je izdvojen najreprezentativniji materijal koji je Anđelić znanstveno obradio ili istražio, a za života je izdao i važnu monografiju Visoko i okolica u srednjem vijeku.

Njegov prvi susret s gradom Visoko bio je na početku njegova srednjoškolskoga obrazovanja 1931. godine dok je prvo javno nastupanje koje se tiče istraživanja prošlosti Visokog vezano za njegov rad u kojemu je napravio reviziju čitanja ploče Kulina bana. Godinama kasnije u svojemu je radu interpretirao nalaze s arheološkog lokaliteta Zidine u Milama kod Visokog. Rad je objavljen pod naslovom Grobovi bosanskih kraljeva u Arnautovićima kod Visokog.

Na izložbi o Anđeliću u Visokom po prvi put su prikazani fragmenti pogrebnoga plašta kralja Tvrtka I. Kotromanića pronađeni na lokalitetu Zidine u Milama, a važno mjesto zauzeli su i rukopisi, bilješke, arhivske fotografije i drugi materijali s naglaskom na srednjovjekovnu povijest Visokog i okolice.

Iznimno je zapažena i njegova suradnja te prijateljski odnos s franjevcima Bosne Srebrene, a izložba u Visokom za posjetitelje ostaje otvorena do 18. rujna 2020. godine.

Izvor:
Svjetlo riječi