Objavljeno:
25. 06. 2021. 14:45

Rijeka Krivaja ne izvire, nego kao i nekoliko drugih značajnih rijeka u našoj zemlji nastaje spajanjem rijeka Bioštice i Stupčanice u središtu Olova. Duga je 101 km, a protječe veoma živopisnim krajem stiješnjenim između planine Zvijezde i Konjuha, a potom Gostovićkog pobrežja i Ozrena. Ulijeva se u rijeku Bosnu kao desna pritoka u Zavidovićima. Dolina Krivaje bila je značajna kroz povijest, a o tome svjedoče ostaci staroga rimskoga i srednjovjekovnoga puta pored rijeke koji su vidljivi i danas.

Dalibor Ballian

Već po nastanku u gradiću Olovo ulazi u kanjon koji je do izgradnje uskotračne pruge za izvoz drva bio neprohodan. Ponovno izlazi iz kanjona kod Križevića i ulazi u Solunsku kotlinu, dobro naseljenu i veoma živopisnu s brojnim livadama i voćnjacima. U toj kotlini Krivaja prima prvu pritoku s desne strane – potočić Ponijerka koji za sušnih perioda presuši. Lijeva pritoka Orlja nalazi se nešto niže. U kotlini se s desne strane ulijeva i potočić Rječica, ali je bez većega značaja. Nakon što rijeka izađe iz Solunske kotline, ubrzo prima pritoku s desne strane, poznatu kao Kamenica. U tom predjelu rijeku okružuju prelijepe borove šume sve do Vozuće. Razlog tomu je geološka podloga koja je izgrađena od peridotita i serpentinita, a što koritu rijeke daje specifičnu boju. Duboka mjesta, takozvani virovi su tamno zelene do smaragdne boje. Duž obala rijeke se mogu naći i mineralni izvori koje koristi lokalno stanovništvo, a od stanovništva su ta mjesta poznata kao banje, te su služili za kupanje tijekom cijele godine.

Male doline duž rijeke su plodne i koriste se za poljoprivrednu proizvodnju, najčešće krumpira, luka i grahorice, ali dobro uspijeva i voće – kako u gornjem toku, tako i na plodnim poljima donjeg toka, oko Vozuće pa sve do Zavidovića.

U tom dijelu se u Krivaju s lijeve strane ulijevaju Tibija i Duboštica, a kod mjesta Maoče s desne strane je pritoka potok Maoča, te nešto niže Ribnica. U tom djelu toka Krivaja je bogata salmonidnim vrstama riba, kao i u pritokama, a cipridi dominiraju nizvodno od Vozuće prema Zavidovićima, ali škobalji stižu i do Soluna. Među salmonidima dominira lipljan, te potočna pastrva i mladica. Ulovljene mladice dostižu težinu i do 10 kg. Do sredine sedamdesetih godina u ovoj rijeci smo nalazili najveću bosanskohercegovačku populaciju riječnoga raka. Danas je više nema jer su vode zagađene, a rakovi su opstali samo u gornjim tokovima nekih pritoka.

Okolne planine, čiji se obronci spuštaju do rijeke, stoljećima su bile bogate šumama. Tu su već ranije spomenute borove šume, ali Krivaju okružuju i šume bukve i jele, hrastova i graba, te brojne termofilne liščarske šume nastale degradacijom. U svakom slučaju bogatstvo šuma ovoga riječnoga sliva je ponukalo austrougarsku da napravi prugu duž Krivaje za eksploataciju šuma još krajem 19. stoljeća. Pruga se koristila do sedamdesetih godina kada je zamijenjena autoprometnicom. Kako je ova dolina rijeke bila važna kao prometnica govori stari uklesani put u kamenu s lijeve strane ove rijeke, a kojim su se kretale brojne konjske karavane tijekom srednjega vijeka i kasnije sve do izgradnje pruge. Ovdje treba spomenuti da se drvo eksploatiralo oko ove rijeke i prije pruge, te se plavilo i triftalo do Zavidovića, a dalje su se formirale splavi.

Klima i tlo su uvjetovali pojavu raznorodnih šuma, a u klimatskom pogledu dolina Krivaje je zanimljiva jer se nalazi pod utjecajem izmijenjene umjereno kontinentalne klime, ali s jačim utjecajem mediteranske klime ljeti. Šume duž rijeke, odnosno i njene obale su oduvijek bile bogate svim vrstama zvijeri.

Kada je u pitanju ornitofauna, duž ove rijeke ne susrećemo močvarice do donjega toka, mada se u zadnje vrijeme mogu primijetiti divlje patke i u Olovu. Zastupljene su veoma vitalne populacije sokolovki, posebno kobaca i jastrebova, kao i brojnih sova. Ovdje treba naglasiti i nekadašnje bogatstvo u srnećoj divljači. Danas je Krivaja poznata po proljetnom međunarodnom raftingu, relativnoj čistoći i bogatstvu ribom.

 

Izvor:
Svjetlo riječi