Početna stranica » Kultni grobovi u Bosni i Hercegovini

Kultni grobovi u Bosni i Hercegovini

289 pregleda

Ovaj popis, sam za sebe, govori koliko je raširena pojava u Bosni i Hercegovini odlazaka na grobove gdje se obavljaju različite pobožne prakse

Pučka pobožnost je jedan od zanimljivih fenomena vjerskog života svih religijskih sustava. Istraživana od teologa, etnologa i antropologa uvijek je izmicala definiranju upravo zbog bogatstva praksi, ispreplitanja ortodoksije i heterodoksije, starijih vjerskih učenja zadržanih u novima i onoliko koliko je složena vjera puka obojena različitim kulturnim obrascima u njihovoj potrebi. Pučka se pobožnost ne može promatrati samo kao odstupanje od liturgijskog ili izvanliturgijsko klanjanje Bogu i štovanje svetaca. Različite geste i usklici, kakvi su se zadržali u Bosni, unutar liturgije također su predmet istraživanja pučke pobožnosti koja u sebi obuhvaća sve što narod živi, vjerujući u skladu s njemu svojstvenom kulturom. Shvaćajući kulturu u najširoj mogućoj definiciji kao načina mišljenja i življenja.

Etnoloških i antropoloških istraživanja pučke pobožnosti u Bosni i Hercegovini gotovo nema. Teolozi su pisali više teorijske prikaze, a neke od obrađenih tema su uglavnom hodočašća. Mislim da na teološkim fakultetima još uvijek nema posebnog kolegija, niti seminara o pučkoj pobožnosti, pa ostaje jedan od raskoraka između prakse koja vlada na „terenu“ i oskudnog teorijskog znanja o pučkoj pobožnosti. Ono s čime se svećenici susreću u svome radu je i pojava grobova na koje vjernici odlaze, mole, obavljaju različite zavjete, ostavljaju darove ili votive i svjedoče o uslišanjima.

Naziv „kultni grobovi“ preuzet je iz prvog, i do sada jedinog rada o ovoj temi, koji je napisala Radmila Filipović – Fabijanić još daleke 1978. godine. Ona se u svome radu zadržala na ustanovljivanju i evidentiranju kultnih grobova znanih i neznanih osoba na teritoriju Bosne i Hercegovine, na koja se dolazilo radi traženja pomoći i ozdravljenja dajući i kratki prikaz kako se to vršilo. Vrijednost njezina rada nije samo što je prvi i jedini, nego i velik broj podataka skupljenih po literaturi i etnografskim istraživanjima. Međutim, rad nosi pečat i povijesne uvjetovanosti. To se vidi iz traženja pretkršćanskih i magijskih elemenata u načinu obavljanja kulta. Obilazak oko groba ona tumači kao magijsku zaštitu moći kruga bez stvarnog značenja za one od kojih je prikupljala podatke.

Iz podataka dobivenih njezinim istraživanjem kultnih grobova i grobalja ima čudnih zaključaka, ali u ovome radu nema potrebe za takvim razlaganjima. Možda, ipak, treba napomenuti da se među etnolozima i antropolozima stavovi crkava prema pučkoj pobožnosti – a pritom se misli na lokalno svećenstvo – često tumače odbijanjem i nerazumijevanjem izvanliturgijskih pobožnih praksi. Kako je pučka pobožnost novija tema u hrvatskoj etnologiji, onda će na red sigurno doći i radovi o odnosu svećenika i njihovih vjernika prema pučkoj pobožnosti.

Pobožni čini koji se obavljaju na kultnim grobovima su veoma različiti. Odlazak na grobove, iako puk to tako rijetko naziva, ima gotovo sve elemente hodočašća. Uglavnom su to privatni posjeti, a rjeđe su organizirana hodočašća i slavljenje svetih misa na ovim grobovima. Pobožne prakse su veoma različite: obilazak groba na koljenima, donošenje zavjetnih darova (votiva), odnošenje zemlje i moljenje različitih oblika molitava i obavljanje zavjeta. Ono što kod nekih posebno dolazi do izražaja jest važnost odlaska na grob prije izlaska sunca na mladu ili Mladu nedjelju. U dosadašnjim etnološkim istraživanjima se malim slovima pišu mlade nedjelje kao kalendarske prve nedjelje poslije mladog mjeseca, a velikim čašćenje mlade nedjelje kao Marijina dana.

Razloga zašto svećenici ne odlaze s pukom na ova mjesta može biti puno. Međutim, barem meni nitko za šest godina teološkog studija nije spomenuo ovakve pobožne prakse ili govorio o mladoj nedjelji. Još je jedna pojava vezana s time da se nazivima cijelog groblja daje ime po kultnom grobu (Čotino groblje, ili u turićkom groblju koje zovu i fra Lovrino groblje…).

Odlazak na grobove poznatih osoba uvijek se mora promatrati u odnosu na njihov krepostan život ili mučeničku smrt koji su, po uvjerenju puka, razlog po kojima se utječu zagovoru osoba čije grobove pohađaju. Sigurno se ranije znalo o životima onih za koje danas kažemo da su nepoznate osobe, ali vremenom se izgubilo iz sjećanja, dok se i dalje odlazi moliti na njihove grobove. Koliko god neki ove odlaske nazivali praznovjernim, njih će biti dok ljudi osjećaju potrebu i dok se ispunjavaju njihovi subjektivni doživljaji uslišanja po zagovoru onih na čijim se grobovima mole.

Radmila Fabijanić je imala podatke o grobovima poznatih i nepoznatih osoba, kao i o kultnim grobljima. Ovdje donosim cjelovit popis uz dopunu nekih grobova kojih nema u njezinu radu, ali i napomenu da sigurno ima još grobova za koje ne znamo da ljudi na njih odlaze u različitim životnim potrebama:

Grobovi poznatih osoba:

  • Oračev grob više sela Perutac u okolici Drežnice;
  • Grob don Tome Kolakovića, popa glagoljaša u Šujici;
  • Fra Lovrin grob u Turiću, općina Gradačac;
  • Grob don Andrije Čavlinovića na Kupresu;
  • Grob don Jakova Čotića u Blagaju, okolica Kupresa;
  • Grob fra Jerke Mihaljevića u Osmanlijama, okolica Kupresa;
  • Tolin grob više sela Osmanlija, okolica Kupresa;
  • Ivin grob iznad sela Ratkovine u okolici Kupresa grob je Ive Romić;
  • Grob Kate Lozić pod planinom Grguljačom, iznad sela Osmanlija, okolica Kupresa;
  • Grob fra Bariše Drmića nalazi se u groblju Mekovac pokraj samostana na Širokom Brijegu;
  • Jurin greb u Rasnom, okolica Širokog Brijega;
  • Grob fra Rafe Barišića nalazi se u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu;
  • Grob biskupova tajnika u Posuškom Gradcu;
  • Grobovi Bosanaca Kustura u šumi Gozd Mučilovac na lokalitetu zvanom Ritke Bukve u Rakitnom, okolica Posušja;
  • Jozin greb u selinam, u Mukinju, okolica Posušja;
  • Katin greb u šumi iznad Mukinja, okolica Posušja;
  • Kužni grebovi u selu Vlašinama u mjestu koje se zove Ljubića stanine, okolica Posušja;
  • Matin grob u šumi kod Vrpolja, iznad Koljana, okolica Posušja;
  • Pratarski grob u groblju Jelici, na putu za Petroviće, okolica Posušja;
  • Salaverov grob u Sutini, okolica Posušja;
  • Tajin greb, a Tajino ime je Mate Šarića iz sela Dabio, okolica Posušja;
  • Divin grob na Kedžari, Rama;
  • Grob svete Luke na groblju časnih sestara na Betaniji, Sarajevo;
  • „Grob“ isusovca Petra Barbarića na groblju Bojna u samom Travniku;[1]
  • Grob Joze Furundžije u župi Dobretići;
  • Grob Mihovila Grahovčića u selu Grahovčići, okolica Travnika;
  • Grob fra Franje Zubića u selu Bučići, na groblju Komarda, okolica Novoga Travnika.

Grobovi nepoznatih osoba:

  • u sredini Oborskog polja, okolica Konjica,
  • u šumi u selu Crnićima, na mjestu Jelaške, okolica Kreševa; u mjestu Jastrebine, kad se iz Kreševa ide za selo Vranke,
  • u selu Boljkovićima, okolica Kiseljaka;
  • u Zborištu uzvisina usred polja Rakitnog, okolica Posušja;
  • u Ivan-docu, pod pećinom zvanom Jelenak Brdo kod Zlomislića staja na Blidinju, okolica Posušja;
  • u Rami ima više kultnih grobova nepoznatih osoba, a to su: u Pandinu docu, u selu Krnčićima, na kosi Prigrađu, u selu Kućanima, na brdu Lapsunju, u selu Lizopercima, na Kivačama, u selu Ljubuncima, u selu Ošljanima, na mjestu zvanom Sadovina;
  • u selu Čukle, okolica Travnika;
  • u muslimanskom selu Dub, okolica Travnika (ide mu se od Han Bile);
  • u selu Vrselje, na mjestu Viništa, okolica Travnika.

Kultna groblja:

  • u selu Obare, okolica Konjica;
  • staro groblje Ričina, okolica Posušja;
  • Đerekovo greblje u Vrpolju, okolica Posušja;
  • U selu Podbor, na Osretku, Rama.

Ovaj popis sigurno nije potpun. Iako se nisam posebno bavio ovom temom, za neke grobove, koji nisu navedeni, od ranije sam znao, a dovoljno je bilo nekoliko pitanja prijateljima i saznao sam da ih ima mnogo više. I to su:

Grobovi poznatih osoba:

  • sveti Šimo Ivkić u Vidovicama, okolica Orašja;
  • grob Janje Jakšić u istom starom groblju nedaleko od groba Šime Ivkića;
  • grob u Livnu i mjesto pogibije fra Lovre Karaule u Žiroviću, okolica Livna;
  • Nakića križ ili Nakića grob u Koritima, okolica Tomislavgrada;
  • Grob Mare Jukić u Žepču.

Grobovi nepoznatih osoba:

  • grob u Golešima, okolica Maglaja (podatak dao Franjo Marić);
  • grob u Deževicama, okolica Kreševa (podatak dao Milo Jukić).

Ovaj popis, sam za sebe, govori koliko je raširena pojava u Bosni i Hercegovini odlazaka na grobove gdje se obavljaju različite pobožne prakse. A o odnosu Crkve prema pohodima i čašćenjima pučkih svetaca možda najslikovitiji prikaz daje kardinal Vinko Puljić u predgovoru knjizi o fra Lovri Milanoviću gdje kaže: „Treba odati priznanje vjernom puku, koji je bez straha u svim režimima prenosio s koljena na koljeno usmenu predaju i tako sačuvao sjećanje na te svijetle likove. Ujedno je svojom pučkom vjerom molio zagovor tih mučenika, jer je vjerovao da je njihova smrt dokaz vjernosti Bogu, Crkvi i svom narodu kojem su služili. Kroz tu su se pobožnost nadahnjivali i tražili snagu vjere za ustrajnost i vjernost u svim vremenima. Šteta je što nismo imali mogućnosti i umješnosti pa pripremili i pokrenuli procese za beatifikaciju tolikih svijetlih likova koji zasvjedočiše svoju vjeru mučeničkom smrću. Mnoge su bile zapreke, a koji put i naša duhovna kultura vrednovanja velikana duha i vjere. Da bi svoju inertnost opravdali, znali smo tražiti kojekakve razloge, a pobožni vjerni puk nije tražio opravdanja nego je utvrđivao svoju vjeru svojom molitvom i pokorom na grobovima mučenika.“


[1] Ovo „grob“ pod navodnim znacima stavila je autorica za one koji slute da toga groba nema. Naime, komunisti su, navodno, prenijeli tijelo sjemeništarca Petra Barbarića u ovo groblje, a kasnije je tijelo pronađeno u sjemenišnoj crkvi u Travniku.