Objavljeno:
22. 02. 2022. 08:30

Plemeniti čovjekovi snovi i čežnje vapiju za životom. Kako im ga darovati ako ih ne možemo sami ostvariti? Najljepši način je zapisati ih i tako otrgnuti od zaborava. Čitajući ih, drugi će rađati neke nove lijepe snove i možda ih pretvarati u stvarnost života.

Piše: fra Damir Pavić

Slična stvar je s putovanjima ili, da budem jasniji, s hodočašćima. Ljepotu svetoga mjesta i milosti ondje doživljene valja posredovati i drugima. Potrebno je rasplamsati u dušama ljubav prema takvim mjestima na kojima, uistinu, kao da nebo prožima zemlju posebnom snagom svetosti. Stoga sam za ova kratka virtualna hodočašća sljedećih mjeseci u Svjetlu riječi i odabrao ime: Mjesta svetošću prožeta. Krenimo na prvo.

Kada me godine Gospodnje 2019. vjetrovi života izbaciše na Maltu, imao sam milost upoznati jedno neobično svetište, mnogima u svijetu posve nepoznato. Veliki papa Ivan XXIII. o njemu će reći da je „jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta u svijetu”. Riječ je o Gospinu svetištu u mjestu Mellieħa na sjevernom dijelu otoka Malte, smještenom na brežuljku iznad Zaljeva sv. Pavla, gdje je veliki apostol na svome putu prema Rimu doživio brodolom. Povijest bilježi da se taj događaj zbio 60. godine. S tom godinom veže se nastanak ovoga čudesnoga svetišta. Narodna predaja veli da je sv. Pavao na otok stigao u pratnji sv. Luke evanđelista koji je, zahvaljujući svome umjetničkom daru, na zidu pećine od vapnenca nacrtao lik Blažene Djevice Marije s djetetom Isusom u rukama – najstariji prikaz Gospina lika na stijeni koji je preživio sve do naših dana!

Zapamtilo je ovo čudesno mjesto tijekom svoje duge povijesti milosne rijeke hodočasnika koje su se slijevale ovdje iz ljubavi prema Djevici Mariji, ali isto tako i nemile događaje ispunjene patnjom. Zauzimali su Arapi ovaj otok, kršćani mnogo trpjeli, ali svetište je na čudesan način bivalo pošteđeno. U zaljev su uplovljavali i Turci, ulazili u svetište i pokušavali ga uništiti. Jedan reljef iz svetišta zorno prikazuje tu strašnu scenu: turski vojnici mačevima pokušavaju uništiti lik Marije s Djetetom nacrtan na zidu pećine. Iako ozbiljno oštećena u donjem dijelu, Marijina ikona je čudesno preživjela.

Na plećima skromne hodočasničke pećine nicale su tijekom minulih stoljeća crkve različitih stilova i veličina, ali Gospin lik uvijek je bio u središtu ovoga svetog prostora. Tijekom vremena, preko izvornoga crteža Marijina lika sv. Luke nagriženoga zubom vremena, umjetničke ruke su uvijek iznova crtale novu i osvježenu ikonu predivnoga Marijina lika. Stručnjaci tvrde, premda je to nemoguće ustanoviti, da se ispod svih dodanih slojeva krije izvorni lik nastao po umjetničkim rukama svetoga evanđelista.

Boraveći u ovom Gospinom svetištu, baš u vrijeme Marijinog rođendana koji se na Malti slavi kao nacionalni blagdan, mogao sam iz prve ruke osjetiti veliku ljubav koju ovaj narod ima prema Blaženoj Djevici. Čitajući ponešto o povijesti ove zemlje, saznao sam i zašto je tomu tako. Iz života znamo da se ljubav i zahvalnost rađaju prema osobama koje ostanu uz nas i u trenucima kada nam je najteže. Takva veza postoji i između Maltežana i Djevice Marije. Kada je brojna osmanska vojska opsjedala utvrđene zidine Malte, višemjesečna opsada slomljena je upravo 8. rujna 1565. Vitezovi koji su branili grad i sav narod pobjedu su pripisali Onoj koju s ljubavlju časte od prvih stoljeća kršćanstva.

Izvor:
Svjetlo riječi