Objavljeno:
24. 08. 2020. 09:30

Grad Brisbane, jedan od najstarijih gradova Australije, nije dovoljno poznat široj javnosti, za razliku od južnih gradova ovoga kontinenta. Smješten je na istočnoj obali i najnaseljeniji je grad u državi Queensland s oko 2,5 milijuna stanovnika u gradskom području. Kad se pribroje prigradska naselja, broj se penje na više od 3,6 milijuna stanovnika.

Piše: Dalibor Ballian

Grad je pak podijeljen na 12 manjih upravnih središta. Ime je dobio po rijeci Brisbane na kojoj je smješten. Rijeka pak nosi ime sira Thomasa Brisbanea koji je bio guverner države Novi Južni Wales u vrijeme osnutka grada. Ovo područje bilo je odabrano kao mjesto za prijestupnike iz kolonije Sydney.

Današnja demografska struktura grada pokazuje da je 32,2 % stanovništva rođeno u stranim državama. U vjerskom pogledu katolici su najbrojniji s 21,5 % stanovništva, a slijede anglikanci s 13 % te ostale kršćanske zajednice s 18 %, dok budisti, hinduisti i muslimani čine oko 5 %. Od crkvenih građevina gradom dominiraju dvije katedrale – katolička svetoga Stjepana i svetoga Ivana, anglikanska.

Riječno i morsko bogatstvo

Brežuljci Brisbanea dosežu do 300 m nad morem, a najviši je brežuljak u gradu Mount Coot-tha s botaničkim vrtom i planetarijem. Tu je još nekoliko značajnih brežuljaka – zapadno brdo Glorious visoko je 680 m, a Nebo 550 m. Zanimljivo, sve glavne ulice u centru nazvane su po članovima engleske kraljevske obitelji, dok je glavna ulica poznata Kraljičina ulica.

Glavni dio grada leži u nizini, na širokim obalama rijeke Brisbane. Stoga je često izložen poplavama, a do sada su zabilježene tri vrlo velike. Zadnja je bila 2011. godine. Glavna poslovna četvrt grada nalazi se na velikom meandru rijeke koji pokriva 2,2 km2. Grad je smješten duž donjega toka rijeke, a njegova istočna predgrađa su obale zaljeva Moreton u Koraljnom moru odnosno Tihom oceanu. Rijeka Brisbane u tom dijelu stvara široko plimsko ušće, a plovna je u većem dijelu gradskoga područja. U tom dijelu u rijeku se ulijeva nekoliko drugih rijeka i potoka, uključujući rijeke North Pine i South Pine u sjevernim predgrađima, koji se konvergiraju u obliku ušća rijeke Pine u Bramble Bayu, a tu je i rijeka Caboolture dalje na sjeveru te rijeke Logan i Albert u sjevernom predgrađu, a u jugoistočnom dijelu je pritoka Bremer i brojne druge rijeke i potoci.

Zaljev Moreton u kojemu se rijeka Brisbane ulijeva u Koraljno more zaštićeno je velikim otocima Moreton, Stradbroke i Bribie. Sjeverno i južno od grada ima neuređenih plaža, kakve su i na istočnim obalama spomenutih otoka. Među najpoznatijima su Gold Coast i Sunshine Coast.

Klima grada

Grad Brisbane leži u području tropske i subtropske klimatske zone. Sve je to pak određeno morskom obalom koja je dovela do toga da ondje djeluje i jedna od važnijih luka. Tako su u gradu vruća i vlažna ljeta i umjereno suhe i tople zime. Brisbane ima godišnji prosječni minimum od 16,6 °C i srednji maksimum 26,6 °C, što ga čini drugim najtoplijim glavnim gradom Australije nakon Darwina koji je na sjeveru. Zbog blizine Koraljnoga mora i tople oceanske struje, ukupna temperaturna variranja nešto su manja od većine australskih prijestolnica. Ljeta su duga, vruća i vlažna, iako temperature tek povremeno dosegnu 40 °C ili više. Zime su zato kratke i tople, s prosječnim maksimumima od oko 22 °C. Temperature ispod 20 °C rijetke su, a najniža ikad registrirana temperatura je bila –5 °C.

Godišnja količina padalina je velika i iznosi preko 1000 mm. Ipak, ima razdoblja kad za dan padne i preko 400 mm kiše. Od studenoga do ožujka u gradu su česte grmljavinske oluje, a često se javljaju i ledene tuče, uz razorne vjetrove. Tim više što se Brisbane nalazi unutar južnih područja zone rizika od tropskih ciklona. Tropski cikloni pune snage rijetko utječu na Brisbane, ali i oni se povremeno javljaju.

Kako je ovo područje subtropa, flora i fauna je jedinstvena. Nekoć su se oko rijeke prostirale velike subtropske šume eukaliptusa, kao i drugih vrsta od kojih su mnoge bile saprofiti ili paraziti. Kad je fauna u pitanju, ona je izuzetno zanimljiva, jer su dominirali tobolčari. Među njima je najpoznatiji kengur ili klokan koji danas predstavlja veliku opasnost za vozila na brzim autoputovima. Ornitofauna je priča za sebe, a dominiraju brojne vrste papiga koje u jatima lete s jednoga kraja grada na drugi.

Što se tiče same rijeke Brisbane, u njoj se mogu vidjeti krokodili, a ihtiofauna je brojna. Tu su također i brojne zmije, gušteri i otrovni kukci. Zbog toga je u gradu specifičan način gradnje malih kuća koje su redovito u vidu viših ili nižih sojenica, dakle kuća građenih na kolju.

Iz povijesti

U području grada nekoć su živjeli domoroci Aboridžini, već oko 22 tisuće godina, a brojnost im je varirala od šest do deset tisuća osoba. Danas su oni smješteni u manja periferna područja, a poznati su kao dva plemena Jagera i Turrbal. Inače i arheološki nalazi upućuju na naselja oko rijeke Brisbane, osobito na mjestu koje je danas poznato kao Park Musgrave.

Suvremena središnja četvrt Brisbane nalazi se na meandru istoimene rijeke. Na tom je mjestu od 1824. bila uređena kaznionica Redcliffe, 28 km sjeverno od današnjega gradskog središta. Čitavo je područje 1842. bilo otvoreno za besplatno naseljavanje, a 1859. godine izabran je za glavni grad države Queensland. Tijekom Drugoga svjetskoga rata, Brisbane je imao središnju ulogu u savezničkoj kampanji i služio je kao sjedište vojnih operacija na Tihom oceanu. Sam grad je važno prometno čvorište, s velikom prigradskom željezničkom mrežom, a tu su i brojne autobusne i trajektne mreže, kao i treća najprometnija zračna luka i morska luka u Australiji.

Nakon Drugoga svjetskoga rata, grad se intenzivno razvija te u njega pristižu brojni naseljenici, da bi tek u zadnjem desetljeću došlo do male stagnacije. Kako su se miješale brojne kulture i religije, grad je postao kozmopolitsko središte sa specifičnom kulturom. Danas o toj kulturi i njezinu razvoju govore brojni muzeji, galerije i spomenici. Ovdje treba spomenuti i gradske parkove sa svojim posebnim sadržajima, koji se naslanjaju na rijeku, a svaki dio parka posvećen je jednoj od brojnih kultura koje su se izmiješale u ovom velikom gradu. Brisbane je bio domaćin brojnih sportskih priredbi, ali i političkih sastanaka poput sastanka članica saveza G20 godine 2014.

 

Gradska vijećnica i spomenik

Značajna godina za Brisbane bila je 1930. godina kada je dovršena gradska vijećnica, tada jedna od najviših zgrada u gradu. Nalazi se na trgu ANZAC, gdje danas stoji glavni ratni spomenik Brisbanea, kao uspomena na sve poginule vojnike Prvoga svjetskoga rata. Trg i zgrada gradske vijećnice povijesne su građevine, zajedno s mostom Story koji je otvoren 1940. godine. Ove građevine bile su ključni orijentiri koji su pomogli u definiranju arhitektonskoga karaktera grada Brisbanea.

 

Stara vjetrenjača

Na području grada nalazimo i nekoliko građevina koje predstavljaju kulturnu baštinu iz 19. stoljeća. Najpoznatija je Stara vjetrenjača u parku Wickham koju su 1824. sagradili zatvorenici, a najstarija je preživjela građevina u Brisbaneu. Stara vjetrenjača izvorno se koristila za mljevenje žita i kaznu za osuđenike koji su ručno upravljali mlinom za mljevenje. Druga značajnost tornja Stare vjetrenjače, koja se uglavnom zanemaruje, jest da su prvi televizijski signali na južnoj Zemljinoj polutki emitirani s antene koja se nalazila na tornju u travnju 1934. Bilo je to mnogo prije nego što je TV-program emitirao drugdje u svijetu.

 

 

Izvor:
Svjetlo riječi