Objavljeno:
29. 03. 2021. 15:15

Naselje Mišinice smješteno je 19 km južno od Dervente. Na samoj periferiji naselja gdje se putovi križaju za zaseok Perići nalazi se aktivno katoličko groblje s kapelom, poznato kao „Kamenje”.

Piše: Adisa Lepić

Uz suvremene nadgrobne spomenike očuvano je skoro šest nadgrobnih spomenika iz razdoblja kasnoga srednjega vijeka. Spomenike je još 1857. godine evidentirao fra Grgo Martić te su zabilježeni i kod Ljubomira Stojanovića. Nakon toga ova nekropola zainteresirala je istraživača prof. Marka Vegu ponajviše zbog jednoga stećka s natpisom. Naime, prema posljednjoj evidenciji nadgrobnih spomenika ove nekropole zapaženo je šest stećaka od kojih je pet vidljivo iznad zemlje i kojima se može preciznije odrediti oblik. Bez premca onaj koji najviše plijeni pažnju prolaznika, ali i stručnjaka, jest stećak koji, prema Šefiku Bešlagiću, na osnovi oblika pripada formi stupa s epigrafskim natpisom. Prema Bešlagićevoj definiciji stupovi su uspravni stećci koji se najčešće javljaju u obliku pravokutnih paralelopipeda. Često ovaj oblik stećka podsjeća na antičku stelu, pa se u literaturi ovaj spomenik obično definirao kao stećak u obliku stele. Oblici kakvi su zabilježeni na nekropoli „Kamenje” u Mišincima najčešće odgovaraju  podtipu stupa i to stup koji se u gornjem dijelu završava na dvije vode i s izbočinama s obje strane kao ukrasom.

Detalji spomenika

Natpis na stećku raspoređen je na dvije strane i to na istočnoj, široj strani u četiri reda  i na sjevernoj, užoj strani u dva reda. Čitanje natpisa s ovoga stećka revidirao je Marko Vego još 1968. godine, a natpis glasi: Ovdje leži Mitran (?) Vuk ...n..vićЬ na svojoj baštini za cara Sulimana.

Nešto je preciznije nedavno čitanje ovoga natpisa prof. Mehmeda Kardaša koji je u svom djelu Jezik i grafika srednjovjekovne bosanske epigrafike predložio sljedeće: Ovdje leži Mitran Vukanović na svojoj baštini za cara Sulimana.

Natpis je pisan bosanskom varijantom ćiriličnoga pisma, a jasno se može odrediti vrijeme njegova klesanja i postavljanja na ovu nekropolu. Kako se u natpisu spominje „za  cara Sulimana” sigurno je da se odnosi na vrijeme vladanja sultana Sulejana Veličanstvenoga (1521. – 1566. godine) što daje vrlo preciznu dataciju ovoga spomenika. Oblik imena Suliman umjesto Sulejman je vrlo uobičajen za ovaj kraj o čemu svjedoče narodni epovi.

Mitran Vukanović, osoba kojoj je podignut ovaj spomenik,  vjerojatno je pripadao nekoj bosanskoj plemićkoj porodici. U natpisu se, uz njegovo ime, naglašava da je sahranjen na „svojoj baštini”, što ukazuje na njegove posjede i imućnost.

Ostali spomenici s ove nekropole su bez natpisa, ali oblicima slični prethodno opisanom stupu. Tako se prepoznaju dva stupa s gornjim dijelom u obliku sljemena i tri stećka u obliku stupa s ravnim gornjim završetkom. Obično se ovi oblici stupa kod Bešlagića i kod Vege interpretiraju kao najraniji oblici nišana koji se na našim područjima javljaju već sredinom 15. stoljeća, ali ponajviše od 16. stoljeća. Uzimajući u obzir društveno-političku situaciju i položaj ovoga teritorija u tim stoljećima, potpuno je jasno da bi ovakvi oblici spomenika bili prijelazna forma sa srednjovjekovnih stećaka na nišane razdoblja Osmanskoga Carstva. Vodeći se analogijama sličnih spomenika, istoga vremenskog razdoblja, za ove spomenike u Mišincima možemo upotrijebiti i termin hrišćanski nišani kako ih je definirao Šefik Bešlagić.

Od ukrasnih motiva na ovim stećcima javlja se motiv tzv „kamenica” prema Šefiku Bešlagiću ili „kružni vijenac-obruč” prema Marianu Wenzelu. Radi se o pravilno klesanom udubljenju koje je u ovom slučaju kružnoga oblika izdubljen jedan do drugoga na okomitoj, široj strani stećka u obliku stupa/nišana. Interpretacija ovoga motiva je izuzetno široka, ali jedno je sigurno – ovaj motiv rađen je po uzoru na patere s antičkih nadgrobnih spomenika, a koje su služile za pogrebnu gozbu. Na stećcima, naročito u okomitom položaju, kružna i kvadratna udubljenja u većini slučajeva samo su dekorativni motiv i oznaka statusnoga simbola poput onih na stećcima iz Radimlje kod Stoca. Kada govorimo o ovom motivu, na stećku s nekropole „Kamenje” u Mišincima zapaža se kako stećci nisu visoke umjetničke obrade, pa su možda i sama udubljenja prvenstveno imala svoju namjenu u svrhu libacije ili kao uljanice dok je Šefik Bešlagić mišljenja da je ovakva pojava motiva na stećcima mogla poslužiti za posmrtnu daču i za miješanje krvi izmirenih bratstava.

Na kraju je važno istaknuti da je ova nekropola jedinstvena za područje derventskoga kraja te čini jedan raritet u sveukupnoj prisutnosti ovakvih spomenika. Zahvaljujući entuzijazmu hrvatskoga kulturnog društva Napredak Derventa i financijskoj pomoći Vlade Republike Hrvatske, u suradnji s konzervatorima Zemaljskoga muzeja Bosne i Hercegovine na ovim spomenicima izvršen je konzervatorski tretman tijekom 2019. godine, a nekropola je dodatno afirmirana za derventsku i širu javnost.

 

Izvor:
Svjetlo riječi