Objavljeno:
04. 11. 2022. 12:00

Toskanski grad Pisa poznat je diljem svijeta po svom Kosom tornju, odnosno – po velikoj arhitektonskoj greški. Ipak, Pisa nije samo Kosi toranj. On je samo jedan od četiri važna vjerska objekta u središtu staroga grada. Ostali uključuju katedralu, krstionicu i monumentalno groblje.

Bret Thoman

Ova četiri spomenika nalaze se na onome što je poznato kao Trg čuda (tal. Piazza dei Miracoli). Njegovo ime dolazi od fraze iz romana talijanskoga pjesnika i pisca Gabrielea D'Annunzia: „Ardea se vrtjela na nebu Kristovu, na livadi čudesa”, ali je „livada” s vremenom postala poznata kao „kvadrat” – trg.

Kosi toranj

Kosi toranj prepoznatljiv je ne samo kao simbol Pise već i Italije. Projektiran je zapravo kao zvonik. U srednjem vijeku, uz važne crkve, redovito su se gradili zvonici. Njihova je svrha bila označavanje vjerske funkcije građevine i obilježavanje vremena zvonjavom zvona. U velikim talijanskim gradovima razvila su se rivalstva sa susjednim gradovima. Međusobno su se natjecali u izgradnji najimpresivnijih katedrala i zvonika. Pisin najveći rival bila je Firenca.

Gradnja zvonika u Pisi započela je 1166. godine, a kada su dovršena tri donja prstena 1171. uočeno je da toranj „tone” s južne strane. Inženjeri su zaključili da je to zbog slaboga podzemlja i lošega temelja, stoga je gradnja zaustavljena na jedno stoljeće kako bi se tlo učvrstilo. Kada je gradnja nastavljena, naknadni su prstenovi izgrađeni tako da je južna strana viša od sjeverne u pokušaju da se toranj izravna. To je rezultiralo blagom zakrivljenošću.

Sedmi i posljednji kat dovršen je 1319. godine. U to vrijeme toranj je bio nagnut otprilike jedan stupanj, odnosno 80 cm. Godine 1990. izmjereni nagib se povećao na nevjerojatnih 5,5 stupnjeva. Kako bi se toranj spasio od urušavanja, dva desetljeća je bio zatvoren radi obnove. Godine 2010. ponovno je otvoren za javnost. Danas dok se posjetitelji penju uz 294 stube do vrha, ne naginju se mnogo jer je nagib smanjen na otprilike četiri stupnja.

Katedrala

Zapadno od tornja je katedrala Santa Maria Assunta. Izgrađena pod bizantskim i arapskim utjecajima, bila je remek-djelo u pisanskom romaničkom stilu.

Raskošna katedrala bila je dokaz prestiža i bogatstva pomorske republike Pise na vrhuncu njezine slave. Pročelje od bijeloga i sivoga mramora bogato je detaljima, a njegov crno-bijeli mramorni interijer pristaje uz strop prekriven pozlaćenim drvenim škrinjama. Apsida s Cimabueovim mozaicima i propovjedaonica smatraju se remek-djelima talijanske gotičke arhitekture.

Krstionica

U prethodnim povijesnim razdobljima gradovi su koristili krstionice u kojima su se odvijala sva krštenja. Ispred pročelja spomenute katedrale nalazi se masivna krstionica posvećena sv. Ivanu Krstitelju. S opsegom od 107,24 metra i visinom od gotovo 55 metara najveća je krstionica u cijeloj Italiji. Unutra se nalaze i važne skulpture, uključujući propovjedaonicu, zdenac za krštenje i broncu sv. Ivana Krstitelja.

Monumentalno groblje

Sjeverno od ostale tri zgrade nalazi se Campo Santo, također poznat kao Camposanto Monumentale (Monumentalno groblje). Ova, posljednja izgrađena, zgrada na Trgu čuda zamišljena je kao groblje za najuglednije građane Pise. Pisanski križari, po povratku iz Svete zemlje, donijeli su sa sobom svetu zemlju iz crkve Svetoga groba u Jeruzalemu za to mjesto.

Zbog bombardiranja tijekom Drugoga svjetskog rata Monumentalno groblje pretrpjelo je značajna oštećenja na krovu što je zauzvrat dovelo do oštećenja ciklusa srednjovjekovnih freski. Tijekom restauracije otkrivene su „sinopije” – pripremni crteži u crvenom okeru koji su bili ispod freski. Ovi pripremni crteži premješteni su u Muzej Sinopia koji se nalazi u blizini.

Važno je spomenuti i Muzej Opera del Duomo u kojem se nalazi veličanstvena zbirka pisanskih djela iz 11. i 14. stoljeća. Sadrži i dragocjenosti katedrale, kipove i druga otkrića pronađena tijekom restauracije iz spomenika.

Izvor:
Svjetlo riječi