Često dolazimo u dilemu kako se nešto piše ili izgovara. Kada i na koji način nešto izreći. Ponekad nam se vlastiti jezik čini prilično nepoznatim. U nastavku donosimo česte pravopisne greške te objašnjenja kada i u kojem obliku navedene izraze koristiti.
aktuelan > aktualan
Pridjev aktualan internacionalizam je koji potječe od latinskoga pridjeva actualis i znači „sadašnji, suvremeni”. Tvoren je odbacivanjem latinskoga završetka -is i dodavanjem pridjevnoga završetka –an. U standardnome hrvatskom jeziku pogrešno je upotrebljavati oblik aktuelan. Kad internacionalizam preuzimamo i iz klasičnih jezika i iz suvremenih jezika, prednost imaju oblici preuzeti iz klasičnih jezika. Završetak -an imaju i drugi pridjevi preuzeti iz latinskoga kao što su manualan, virtualan, vizualan.
top lista > ljestvica
Engleski izraz top list označuje popis u kojemu se nešto navodi od one jedinice koja se po kakvome kriteriju nalazi na prvome mjestu do one koja je na posljednjemu mjestu. Ovaj izraz bi se u hrvatskome standardnom jeziku mogao zamijeniti riječju ljestvica.
prijedlog kroz
Prijedlog kroz u standardnome jeziku upotrebljava se ponajprije kada se govori o prostornom značenju (pogledati kroz prozor). Za izricanje načina ili sredstva ne preporučuje se upotreba prijedloga kroz, nego je u tim slučajevima bolje upotrijebiti instrumental.
Do zaključka su došli kroz istraživački rad.
> Do zaključka su došli istraživačkim radom.
Unatoč tomu, načinsko se značenje izriče u nekim ustaljenim izrazima kao što su kroz smijeh, kroz suze itd. Ovi izrazi ne mogu se zamijeniti instrumentalom da im se pritom ne promijeni značenje, a karakterizira ih usporednost odvijanja radnje s drugom glagolskom radnjom.
Odgovorila je kroz smijeh.
(Odgovorila je smijući se.)
Odgovorila je smijehom.
(Nije izgovorila odgovor, nego se nasmiješila kao znak odgovora.)
U hrvatskome jeziku treba izbjegavati i upotrebu ovoga prijedloga u vremenskome značenju.
Doći ćemo kroz pola sata. > Doći ćemo za pola sata.
ratovi kroz povijest > ratovi tijekom povijesti
nazočan i prisutan
Pridjev prisutan upotrebljava se i za živo i za neživo, npr.:
Učenik je prisutan na satu.
Prisutan je strah od nepoznatoga.
Pridjev nazočan upotrebljava se samo za živo, npr.:
Učenik je nazočan na satu.
Isto vrijedi i za imenice nazočnost i prisutnost:
učenikova nazočnost/prisutnost,
ali prisutnost straha.