Objavljeno:
21. 11. 2022. 09:15

S posebnom pažnjom i brigom uvijek prilazimo bosanskohercegovačkoj kulturno-povijesnoj baštini, jer je u svojoj kompleksnosti najranjivija pa se, kao takva, različito, često i kontradiktorno, tumači i predstavlja što najčešće, nažalost, rezultira međusobnim nepovjerenjem i razdorom

Piše: fra Janko Ćuro

U nakladi Svjetla riječi do sada je tiskano oko 250 različitih publikacija s područja vjere, društva i kulture. S ponosom ovom broju pridružujemo knjigu poetičnoga naziva, „Kamenom satkana prošlost. Srednjovjekovni bosanski gradovi“ našeg suradnika profesora Leonarda Valente. Knjiga objedinjuje priloge koje je Valenta pisao u reviji Svjetlo riječi od 2004. do 2007. godine u rubrici Srednjovjekovni bosanski gradovi. U tome kontekstu, s pravom možemo reći kako je svaki broj naše revije jedna mala knjižica od 84 stranice u kojoj su pisali i pišu kompetentne suradnice i suradnici već punih četrdeset godina. Tu činjenicu potvrđuje ne samo ova knjiga nego i sve naše druge knjige koje su objedinile i uokvirile mjesečne priloge naših mnogobrojnih suradnika. One, svojim profesionalnim, autentičnim i kompetentnim sadržajem, doprinose sveukupnom izučavanju i razumijevanju naše nacionalne, vjerske, kulturno-povijesne, društveno-političke i prirodno-zemljopisne tematike. S posebnom pažnjom i brigom uvijek prilazimo bosanskohercegovačkoj kulturno-povijesnoj baštini, jer je u svojoj kompleksnosti najranjivija pa se, kao takva, različito, često i kontradiktorno, tumači i predstavlja što najčešće, nažalost, rezultira međusobnim nepovjerenjem i razdorom. Uz promociju naše kulturne i povijesne baštine, upravo je to jedan od razloga zašto je uredništvo revije odlučilo tematizirati, konkretno, kamenom ispisane ostatke našega srednjovjekovlja.

Od Valentinoga zadnjega priloga za ovu rubriku prošlo je nešto manje od petnaest godina. Kako se svake godine uvode nove rubrike i teme, ovaj materijal vrijedne povijesne građe trebao je biti već odavno arhiviran i zaboravljen kao i većina njegovih subjekata: bosanskih dvoraca, kula i utvrda. Međutim, ovaj materijal je jednostavno odbio biti zaboravljen, zato što je poseban i, na samo sebi poznat način, „natjerao“ nas je da ga tvrdo uokvirimo u jednu isto tako posebnu i sadržajnu knjigu. Uostalom, drukčije nije ni moglo biti, jer je posebna i BiH sa svojom kulturno-povijesnom baštinom, čiji jedan segment proučava i promiče ova sjajna knjiga. Ali nije ona samo posebna. Postoji još jedna riječ koja ovu zemlju najbolje opisuje, a koju je prvi u svojoj pjesmi Zapis o zemlji zapisao i izrecitirao jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika Mak Dizdar, a ta je riječ: prkosna i to prkosna od sna. Ali usuđujem se dodati kako BiH nije samo prkosna od sna, nego je prkosna i od zaborava, od političkih gluposti i društvenog beznađa, prkosna je od uporne nebrige, zapuštanja i zatvaranja njezinih muzeja i spomenika kulture, a posebno je prkosna od izvještačenoga, gotovo infantilnoga svojatanja njezinih povijesnih više obrisa nego tragova, a koje samo pjesničke duše mogu prepoznati kao prošlost koju je satkao kamen.

Zato sam posve siguran da upravo taj njezin prkos ne dopušta da propadne ili da se zaboravi sve ono što ona diktira i priča, a što svaki čovjek širokoga uma i otvorenoga srca može čuti i zapisati. Svaki puta kad se obrne ovaj prirodni proces i slijed, tj. kad se povijesti počne diktirati i pričati što će zapisati, onda Bosna da prostiš i posna i bosa ne bude samo prkosna nego i alergična pa u svakom vremenu mora, nekad više nekad manje, iskihnuti mnoge konstruirane povijesne alergene sa svih strana i to kao prašinu koja joj se baca u oči.

Upravo zato su nam itekako ne samo potrebne nego i nužne ove i ovakve knjige koje nam svima mogu pomoći upoznati i što je još važnije razumjeti našu daleku i, u ovom slučaju, okamenjenu prošlost, a što nam itekako može poslužiti kako bismo rasvijetlili i razumjeli našu kompleksnu sadašnjost ove male države koja je prepuna kultura, nacija i vjera.

Najprije ćemo tako naučiti da ostaci naših srednjovjekovnih gradova nisu puke hrpe bezličnoga kamenja koje, nažalost, najčešće grli i izučava korov, drač i živica, nego da su oni svojevrsna kazališta povijesti i njenih mijena, čiju dramu i zaplete vješto oko, oslobođeno predrasuda, može još uvijek odgledati čak i u malobrojnim i razbacanim kamenim fragmentima njihovih nekoć blistavih kulisa i dasaka. Nekad davno oni su bili suvereni simboli moći, snage i prestiža, i kao takvi uokvirivali su sliku određenoga vremena i prostora, društveno-političkog trenutka burne višestoljetne bosanskohercegovačke povijesti koji su uvijek uspravno stajali i opstajali na razmeđu nacija, vjera i kultura. Bez obzira na sustavnu nebrigu društva i vlasti oko očuvanja i njegovanja vlastite povijesne baštine, kao iz inata ostaci bosanskohercegovačkih gradova i utvrda još uvijek stoje kao spomenici i podsjetnici njezinih rana, ali i njezinoga suvereniteta, moći i sjaja. Kao takvi, još uvijek mogu u nama izazvati imaginaciju na vrijeme kad čast, viteštvo, ljubav prema domovini, hrabrost i odanost nisu bili kockarski ulozi u političkim igricama, nego vrijednosti zbog kojih se živjelo i, onda kada je trebalo, umiralo.

Stoga će čitatelj ove knjige već u prvom paragrafu iščitati kako profesor Valenta ne priča neku svoju predefiniranu, konstruiranu ili naučenu priču, nego s najvećim poštovanjem i pjesničkom pažnjom sluša i zapisuje priče koje su mu ispričali ovih 55 srednjovjekovnih gradova, a koje je sve osobno obišao i susreo. On, jezikom proze pa i poezije, doslovce razgovara s njima, tako da uz povijesne i zemljopisne fakte, čitatelju tako živo prenosi i njihove osjećaje. Može li kamen imati osjećaje? Može. Čak i više od pojedinih ljudi. Zato je ova knjiga jedinstven i vrijedan dokument jer zorno predstavlja i rasvjetljuje važne segmente naše povijesti, a pri tom ne traži od čitatelja da se opredjeljuje i svrstava na bilo koju stranu danas veoma popularnih dnevno-politikantsko-političkih igrica kako državne vlasti tako i njezinih stranaka. Da zaključim: ova knjiga je ugledala svjetlo dana kako bi osvjetljivala a ne zamračivala, kako bi punila a ne ispražnjavala i kako bi razvrstavala a ne svrstavala kamene ostatke prošlih vremena naše zajedničke, posebne i prkosne BiH. U tom kontekstu, ova je knjiga još jedno upaljeno svjetlo u našoj zamračivanoj i zamagljivanoj prošlosti.

Naručite odmah svoj primjerak knjige:
https://knjizara.svjetlorijeci.ba/product/kamenom-satkana-proslost/

Izvor:
Svjetlo riječi