Objavljeno:
18. 11. 2022. 11:15
Daniel Esparza

Tapiserija stvaranja, također poznata kao Girona tapiserija, nalazi se u muzeju Katedrale Svete Marije od Girone (na katalonskom: Catedral de Santa Maria de Girona) u Gironi (Španjolska). Smatra se remek djelom romaničke tapiserije koje na dvanaest četvornih metara prikazuje niz teoloških scena povezanih s kršćanskim mitovima o stvaranju.

Podrijetlo tapiserije je nepoznato, a vjeruje se da je nastala u 11. stoljeću. Pretpostavlja se da je izvorno služila kao baldahin za oltar Svetog Križa na ulazu u katedralu iako neki misle da je mogla biti korištena i kao zastor ili čak kao tepih. Zanimljivo je da, iako se naziva tapiserija, ona zapravo nije baš to, nego se radi o velikom ručnom radu položenom na brušenu tkaninu – terakota vunu isprepletenu vunenim i lanenim nitima različitih boja.  

U okviru Tapiserije stvaranja (koja je dosta dotrajala) nalaze se manje kvadratne slike. Zbog bizantskog (a ne romaničkog) stila i tematike kojim su izrađene ove slike, većina znanstvenika smatra da su naknadno dodane u središnji dio tapiserije.  

Od originalne tapiserije sačuvan je samo gornji dio na kojem je ispričana priča o Stvaranju.

Ovaj dio je podijeljen u tri druga dijela – ili, bolje rečeno, ciklusa:

  • Postanak – kojim je predsjedao Krist Pantokrator
  • Kozmički elementi (uključujući mjesece i dane)
  • Priča o svetom križu

Središnji dio tapiserije zauzima prikaz Krista Pantokratora kao golobradog mladića koji je okružen krugom čiji sektori (osim gornjeg, u kojem je Duh Sveti predstavljen kao bijeli golub) prikazuju sedam dana stvaranja, a dva sektora uključuju i citate iz Postanka.

U središnjem gornjem kvadratu Tapiserije stvaranja prikazan je starac koji,  držeći kotač vremena u lijevoj ruci, predstavlja „svjetovno vrijeme” tj. godinu. Ostali kvadrati prikazuju personifikacije rajskih rijeka, četiri godišnja doba te Samsona i još jednog biblijskog lika za kojeg se vjeruje da je Adam. Dva donja kuta Tapiserije stvaranja uključuju personifikacije Sunca (koje simbolizira nedjelju) i Mjeseca (koje simbolizira ponedjeljak), dok bočni vanjski kvadrati predstavljaju mjesece (sačuvano ih je samo osam).

Na dnu tapiserije su prizori prizori pronalaska Istinskog križa u Jeruzalemu i njegovog prenošenja u Europu u kojima je jasno prikazana Helena Carigradska jer se pronalazak križa pripisuje upravo njoj.

Izvor:
Svjetlo riječi / Aleteia