Objavljeno:
18. 09. 2020. 15:00
Piše: fra Mate Šakić

Između Jadranskog mora i planine Promine u toku rijeke Krke, usred njenog jezera iznikla je „Zipka serafina”, samostan naše Provincije – Visovac. O plavozelenoj površini vode odsjaj je krošnjatih vrba, čempresa i jablana, te samostana i crkve Gospe od Milosti. Franjevci i njihovi prethodnici pustinjaci sv. Augustina na ovom otočiću osim što su marljivim radom oplemenili obitavalište, dali su mu i duhovnu dimenziju koju su usrdnom molitvom i zalaganjem za brata čovjeka tkali, već dugih šest stoljeća od dolaska na „Bilu Stinu”. Inače, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja počinje sa svojim samostalnim djelovanjem na širem području Dalmacije 1735. godine kada je nastala podjela provincije Bosne Srebrene.

Otok mira i molitve

Visovac u vihoru povijesnih osvajanja i posezanja neprijateljskih ruku prema Hrvatskoj ostao je otok mira i molitve, a franjevački samostan Gospe od Milosti biva utvrdom vjere za cijeli kraj. Visovac postaje čuvarom hrvatskog nacionalnog i kršćanskog identiteta na širem području Dalmacije. Velika samostanska zbirka danas je svjedokom kako su franjevci uz pomoć vjernoga naroda bivali čuvarima kulture, povijesti i običaja. Samostanska knjižnica posjeduje 17 650 naslova, a arhiv 604 turska dokumenta.

Narod koji prebiva uz područje rijeke Krke posebno štovanje iskazuje Majci Božjoj – Gospi od Milosti. Franjevci iz Bosne prodiranjem Turaka na Visovac donose sliku Majke od Milosti, a riječ je o svojevrsnom „Svetom Razgovoru” u kojem su nazočni Majka od Milosti s djetetom Isusom, sv. Ivan s natpisom „Ecce Agnus Dei” i sv. Franjo. Visovac, privrženošću naroda, postaje svetište za okolni kraj. A narod ga naziva Gospinim otokom.

Biti u svijetu, a ne biti od svijeta – razlog je to zbog kojega Visovac postoji. Samostan Gospe od Milosti godine 1568. postaje kućom odgoja u provinciji Presvetog Otkupitelja. Župnici, profesori, gvardijani, odgojitelji, provincijali, svi oni prošli su na Visovcu svoju „godinu kušnje”, te se tako ucjepili u lozu franjevaca koji se svojim marljivim radom zalažu za dobro svojega bližnjega, na izgradnju Crkve i očuvanje hrvatskoga naroda.

Od njegovih početaka do danas kroz novicijat na Visovcu prošlo je oko 1 700 novaka. Nekada su bile generacije koje su imale oko trideset novaka, a ponekad nijedan. A danas su u našem novicijatu trojica novaka: fra Josip Brandejs iz župe sv. Jeronima – Jasenice, fra Ante Čvalina iz župe sv. Mihovila – Promina i fra Mate Šakić iz župe sv. Ilije proroka – Studenci.

Dolaskom na Visovac obukli su na sebe franjevački habit, te tim činom prihvatili poziv od dragoga Boga, a to je nasljedovanje Krista po primjeru života sv. Franje, utemeljitelja reda. Ovu godinu Gospodin je stavio pred njih da im bude na izgradnju u njihovom pozivu i da još čvršće prionu uz molitvu i svakodnevna razmatranja.

Najdraža godina novicijata

Pitajte starije fratre koja im je bila najdraža godina u redovništvu. Mnogi od njih će se s velikim uspomenama prisjetiti, te tako istaknuti Visovac. Doista, to je jedno lijepo razdoblje u kojem mi novaci pravimo prve franjevačke korake. Otkrivajući svoj vlastiti poziv i ulazeći u još veći odnos s dragim Bogom, otkrivamo svu onu bogatu povijest naše Provincije koju su marljivo gradili mnoga braća franjevci. Život na Visovcu nije izolacija kakvom se smatra da ona jest. Mnogi će postaviti pitanje pred tebe kada čuju da ideš u fratre i da ćeš provesti godinu dana svojeg života na Visovcu: „Hoćeš li moći tamo izdržati tu godinu?”

Pouzdanjem u Božju volju i njegov naum za moj život, stupanjem u franjevački red oblačenjem habita, ja svoj život predajem dragom Bogu. A posebno molim da u meni snažno, kroz ovu godinu, učvrsti klicu poziva koju sam donio na Visovac.

Da odmaknem sve sumnje na veliku izolaciju izdvojiti ću primjer posjeta mnogobrojinim župama koje pripadaju Visovačkom samostanskom okružju, njih četrnaest, kao i mnoge druge po provinciji Presvetoga Otkupitelja. Kroz posjete župama upoznajemo se s narodom koji prebiva na određenom području i s kulturom i njegovim običajima. Susrećemo se s mnogim fratrima iz okolnih župa, te u njima crpimo primjere kako se jednoga dana izvrsno vladati, te biti pravi pastir povjerenoga naroda. Vidimo onu širu sliku franjevačkog poziva. Sudjelujemo na raznim priredbama koje se događaju u okolnim krajevima. Ove godine imali smo susrete kao što su: susret Odgojnih zavoda provincije Presvetog Otkupitelja u gradu Zagrebu, te susret novaka Južnoslavenske franjevačke konferencije u gradu Vukovaru. Događaji poput ovih svjedočanstvo su zajedništva koje naša franjevačka obitelj nastoji živjeti iz dana u dan.

Dan na Visovcu započinjemo sv. misom i molitvom časoslova. Nakon doručka slijede predavanja o Pravilima sv. Oca Franje, povijesti Provincije, Opomenama sv. Franje, o franjevaštvu, a četvrtkom imamo i satove sviranja u kojem su se neki od nas po prvi put ušli u malo veći svijet glazbe, a koji do toga trenutka nismo poznavali. Vidjeli ste sigurno mnogobrojne slike Visovca. Njegov oblik dotjeran je marljivim radom generacija novaka, a tako i naše. Svakodnevnim radom brinemo o ljepoti Visovca, a također i samostana i crkve koja nam je povjerena. Na zvon „Anđeo Gospodnji” okupljamo se u koru crkve na molitvu Službe čitanja, a nakon radnog jutra i molitve u blagovalištu imamo pripravljen ručak, te tako jedno vrijeme provodimo u zajedništvu sa starijim fratrima, kao samostanska obitelj. Popodnevno vrijeme iskoristimo za rad, osobni studij, molitvu, odmor, zajedništvo, kao što su šetnja, vožnja brodom kroz kanjon rijeke Krke, raznorazne igre na našem terenu. Zvon zvona u večernjim satima ponovo nas okuplja na molitvu, na razmatranje otajstava krunice i molitvu večerenje. Nakon večernje molitve u zajedništvu smo i na večeri, a nakon večere slijedi molitva povečerja u koru crkve, te na taj način zahvaljujemo Bogu za sve blagodati koje nam je dao kroz proživljeni dan i upućujemo mu svoje molitve za nove izazove koji su pred nama.

Niste se dovoljno uvjerili o Visovcu i odbacili sve sumnje na veliku izoliranost? Mogu vam predložiti da posjetite našu Facebook stranicu Visovac.hr, koju također uređuju novaci, ondje će te vidjeti sve ono što sam vam mogao sažeti u ovaj kratki tekst koji ste upravo pročitali. Pisati o Visovcu i novicijatu zadatak je koji bi trebao knjigu s tisućama stranica.

Izvor:
Svjetlo riječi