Objavljeno:
22. 07. 2021. 08:30
Fra Ivan Nujić

U časopisima, književnim djelima, u literaturi općenito, pa i svakodnevnom govoru, počesto čujemo neke izraze koji potječu iz antičke mitologije. Danas oni čine dio zajedničkog nasljeđa europskih jezika i kulture, pa je svakako potrebno znati njihovo značenje.

Tantalove muke – Tantal, sin najvišega grčkog boga Zeusa, uživao je veliku očevu naklonost. Iako je pravio mnoge probleme, Zeus mu je uvijek praštao, ali kad je bogovima – hoteći iskušati njihovo sveznanje – priredio svoga sina za ručak, Zeus ga je kaznio najvećom kaznom: bačen je u podzemni svijet, gdje gladan i žedan stoji u bistroj vidi, a iznad njega visi svakojako ukusno voće; kad god pokuša napiti se vode, ona uzmakne, a kad pokuša dohvatiti voća, vjetar podigne grane. Osim toga, stalno strahuje jer iznad njega stoji golemi kamen koji mu svakog časa može pasti na glavu. Tantalove muke do danas su pojam za najteže patnje koje mogu snaći čovjeka.

Pirova pobjeda – Epirski kralj Pir s 25.000 vojnika i 20 slonova došao je pomoći gradu Tarentu u obrani od Rimljana. Pir je pobijedio Rimljane, ali uz cijenu golemih žrtava. Na čestitke laskavaca koji su ga nakon pobjede slavili, odgovorio je: „Još jedna takva pobjeda i propali smo.“ Taj glasoviti paradoks sačuvao se do danas u izrazu Pirova pobjeda, a označava veliku pobjedu uz velike gubitke.

Sizifov posao označava uzaludan napor. Sizif, prvi vladar Korinta i najlukaviji od svih ljudi, a željan besmrtnosti, uspio je u bačvu zatvoriti Tanata, boga smrti, pa su ljudi prestali umirati i bojati se bogova. Kad se Tanat oslobodio i ipak odveo Sizifa u podzemlje, on je i odande uspio pobjeći te je i dalje vrijeđao bogove. Treći put nije umaknuo: dobio je kaznu da uz najstrmije brdo u Hadu gura golemi kamen, a kad ga dogura do vrha, kamen mu se izmakne i otkotrlja do podnožja, pa mora sve ispočetka. Muka mu je dvostruka: i od uzaludna truda, i od svijesti da mu nikakvo lukavstvo neće pomoći.

Ahilova peta označava čovjekovo ranjivo mjesto, tj. njegovu slabu točku. Ahil, ili Ahilej, sin je fitijskog kralja Peleja i morske božice Tetide. Čim se rodio, majka ga uroni u vode Stiksa, rijeke podzemnog svijeta, čime mu cijelo tijelo – osim pete za koju ga je držala – prekri nevidljiv oklop, tako da je kasnije postao najveći junak u Trojanskom ratu i ubio je najveće trojanske junake. No, kad se zamjerio bogu Apolonu, ovaj je tajnu njegove neranjivosti otkrio trojanskom princu Parisu, koji ga strijelom pogodi u petu i tako mu zada smrt.

Pandorina kutija – Kad je Prometej od bogova ukrao i ljudima donio vatru, ljudi su se prestali bojati bogova, pa im Zeus odluči zagorčati život. Hefest, božanski kovač, načini od vode i zemlje prelijepu djevojku: svidje se ona bogovima pa joj dadoše zatvorenu kutiju, punu lijepih darova, ali i onih ružnih, kojih su se htjeli riješiti, te je dadoše za ženu Prometejevu bratu Epimeteju. Kad Pandora iz znatiželje otvori kutiju, iz nje izletješe i svijetom se raširiše razne nevolje, zla i bolesti. Pandora brzo spusti poklopac, ali u kutiji ostade samo nada. Pandorina kutija ostala je u svijesti ljudi kao simbol opasnih darova i rasadište zala.

Damoklov mač – Damoklo, dvoranin Dionizija Mlađeg, vladara Sirakuze, nekom je zgodom u čast svoga gospodara sastavio tako divan govor da ga je ovaj nagradio bogatom gozbom i posjeo ga na čelo stola. No, ubrzo Damoklo zamoli gospodara da ga makne s toga mjesta jer je opazio da mu je gospodar povrh glave na tankoj niti dao objesiti mač. Damoklov mač je postao simbol opasnosti koja prijeti vladaru, a onda i simbol svake druge trajno prijeteće opasnosti.

Scila i Haribda, morske nemani, nastanjene jedna nasuprot drugoj u špilji u Mesinskom zaljevu, između Sicilije i Kalabrije, gutale su moreplovce u prolazu, a samo su im Argonauti i Odisej uspjeli umaći. Danas se gotovo uvijek u govoru ova dva imena spominju zajedno i označavaju teške, ali prolazne muke i patnje.

Pitijski odgovor – Pitija je bila svećenica-proročica u Apolonovu hramu u Delfima, poznata po svojim nejasnim proročanstvima. Stoga se i danas može čuti da netko govori kao Pitija, tj. dvosmisleno. Jedno poznato proročanstvo je i ono kralju Krezu kad je polazio u rat protiv Perzijanaca. Rekla mu je: „Ako Krez prekorači rijeku Halis, uništit će veliku državu.“ Misleći da mu proročanstvo govori u prilog, Krez je odlučno krenuo, pretrpio velik poraz i uništio veliku državu – svoju vlastitu.

Gordijski čvor – Legenda kaže da je u frigijskom gradu Gordiji postojao vrlo zapetljan čvor, a vjerovalo se da će onaj tko ga razmrsi zavladati svijetom. To je uspjelo Aleksandru Makedonskom koji je taj čvor jednostavno presjekao mačem. Sintagma gordijski čvor je sinonim za velik problem koji se vrlo lako rješava.

Iksionov kotač – Lapitskoga kralja Iksiona Zeus je pozvao na gozbu i oprostio mu ubojstvo rođaka, ali on mu je silovao ženu Heru. Iako je i sam Zeus to isto učinio Iksionovoj ženi, vrijedilo je pravilo da ljudi ne smiju što bogovi smiju, pa ga je Zeus kaznio: privezao ga je za kotač koji se neprestano vrti. Poslovično Iksionov kotač, kao i Sizifov posao ili Tantalove muke, označava tešku patnju kroz koju neki čovjek prolazi.

Midino zlato – Mida je bio frigijski kralj. Bio je strastveni poštovatelj boga Dioniza. Jednom je zavrijedio toliku čast da mu je Dioniz obećao ispuniti svaku želju. Mida je zaželio da sve čega se dotakne postane zlato. Sve čega se doticao postajalo je zlato i bio je presretan, ali kad je ogladnio i uzeo hranu i ona se pretvorila u zlato. Uvidjevši pogrešku, zamoli da skine s njega to prokletstvo, a sve zlato mu se pretvori u blato. Mida je simbol pohlepna čovjeka koji bez razmišljanja olako prihvaća prividnu sreću.

Arijadnina nit je spasonosno sredstvo koje omogućuje snalaženje u zamršenim situacijama i njihovo rješenje. Arijadna, kći kralja Minosa, živjela je na otoku Kreti. Ondje se nalazio glasoviti labirint, a njemu Minotaur (biće s ljudskim tijelom i glavom bika), kojemu su Atenjani morali dovoditi mladiće i djevojke za hranu. Tezeju, koji je odlučio tomu stati u kraj, Arijadna je dala mač da ubije Minotaura i klupko konca kako bi se mogao vratiti iz labirinta.

Trojanski konj – Nakon 10-godišnje neodlučene bitke pod zidinama Troje, Grci su na Odisejev savjet napravili ogromna drvenog konja, u njega sakrili svoje najbolje ratnike i pretvarali se da odlaze. Naivni Trojanci, misleći da im je to dar, uvukli su konja u grad, a preko noći iz njega su izišli ratnici i otvorili svojima vrata. Tako je Troja spaljena. Odatle, trojanski konj je naziv za veliku opasnost koje nismo svjesni, odnosno dar u kojemu se krije opasnost.

Edipov kompleks – Edip, sin tebanskog kralja Laja, u neznanju je ubio svoga oca i oženio se vlastitom majkom. Taj mit pomogao psihoanalitičaru Freudu da definira tzv. Edipov kompleks kao podsvjesnu želju sina za majkom, praćenu čuvstvima ljubomore i neprijateljstva prema ocu, te osjećajem krivnje.

Izvor:
Svjetlo riječi